Sve klinike dobivat će 15 posto manje sredstava. Išli smo na linearno smanjivanje kako bi se izbjegla diskriminacija, kaže Alberto Kontus. Unatoč smanjenju od sveukupno 21 milijun kuna bez koliko je riječki KBC ostao ove godine, bolnica će godinu ipak završiti na pozitivnoj nuli
RIJEKA Početkom mjeseca svim voditeljima klinika i zavoda u Kliničkom bolničkom centru Rijeka odaslana je obavijest da su budžeti s kojima će raspolagati ovaj mjesec smanjeni za 15 posto.
Iako se u moru najavljenih rezova u bolnici očekivalo još jedno smanjenje ionako već srezanog budžeta, mnogi su neugodno iznenađeni činjenicom da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje požurio s prvim rezom učinivši ga već u ovoj godini i pitaju se što zaposlenike i pacijente čeka u idućoj godini.
Naime, smanjeni limiti potrošnje riječkih klinika posljedica su drugog smanjenja mjesečnog bolničkog limita u ovoj godini koji sada iznosi 47 milijuna kuna. U odnosu na prethodni limit smanjenje je to od gotovo milijun kuna. Prethodni limit od 48 milijuna kuna u ožujku ove godine dobiven je pak smanjenjem od dva milijuna kuna u odnosu na budžet od 50 milijuna, s kojim se startalo u ovoj godini.
KBC Rijeka ove godine ima 95 zaposlenika manje, a većina otišlih radno mjesto je zamijenila mirovinom.
Plan je ubuduće zapošljavati prvenstveno djelatnike medicinskog profila.
Nije alarmantno
– Išli smo na linearno smanjivanje kako bi se izbjegla diskriminacija, kaže voditelj financija u riječkoj bolnici te ističe da će se unatoč smanjenju sredstava od sveukupno 21 milijun kuna bez koliko je riječki KBC ostao ove godine, bolnica godinu ipak završiti na pozitivnoj nuli.
Naime, Kontus objašnjava da je pored smanjivanja mjesečnih limita u proteklih deset mjeseci ostvaren niz ušteda. Tako navodi da je u ovoj godini u bolnici 95 zaposlenika manje. Većina ih je otišla u mirovinu, a plan je ubuduće zapošljavati prvenstveno djelatnike medicinskog profila.
– Smanjene su zalihe lijekova i potrošnog medicinskog materijala. Smanjen je prosječan broj dana ležanja u bolnici sa 7,9 na 7,3 te će u konačnici to činiti oko 22.000 dana ležanja manje nego prošle godine. Također, ostvarena je ušteda na troškovima zaposlenih smanjenjem stope doprinosa na zdravstveno osiguranje sa 15 na 13 posto u svibnju ove godine. S druge strane, opseg usluga nije smanjen, a pacijenata je također bilo više nego godinu ranije kad smo imali 35.118 ležećih pacijenata u stacionaru dok je ove godine to 35.332. Također, povećan je rad u dnevnim bolnicama i ambulantama za 2,8 posto, gdje je ostvareno 580.000 pregleda. Da smo uspjeli prebaciti više pacijenata iz stacionara u dnevne bolnice i ambulante, uštede bi bile još veće, smatra Kontus.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u ovoj godini nije samo uzimao riječkoj bolnici pa je tako već sanirao dio dugova riječkog KBC-a, a u pripremi još jedna, doduše, nešto manja sanacija.
U srpnju HZZO je izdvojio 29,960 milijuna kuna za plaćanje dugova iznad godine dana za lijekove i potrošni materijal, a u pripremi je i nova sanacija u iznosu od 7,833 milijuna kuna.
Fiskalizacija
No, iako uvjerava da nije sve tako crno kad se radi o bolničkom poslovanju, voditelj financija u riječkoj bolnici prilično je oprezan kad se radi o prognozama vezanim uz financijsko stanje bolnice. Ipak, ako je suditi prema njegovom odgovoru prostora za uštede još uvijek ima.
– Teško je reći kakva će biti sljedeća godina kad su u pitanju financije riječkog KBC-a. Prošli tjedan je donesen Financijski plan KBC-a za 2013. godinu. Pretpostavka je da početkom iduće godine idemo u rebalans jer su u najavi određene promjene. Jedna je novi trogodišnji ugovor o provođenju zdravstvene zaštite s HZZO-om, tu je i kolektivno pregovaranje s najavljenim smanjenjem troškova zaposlenih za božićnice, regrese i jubilarne nagrade te najavljeni PDV na lijekove, ugradbeni i potrošni medicinski materijal u visini od pet posto. Ne treba zaboraviti i fiskalizaciju koja će obuhvatiti i bolnice. Naime, većinu prihoda mi ostvarujemo putem ugovora s HZZO-om, no pet posto usluga je izvan tog ugovora, a to su primjerice participacija, klinička ispitivanja i najam prostora. Također, ako dođe do smanjenja troškova zaposlenih te uštedama koje se očekuju provođenjem projekta zajedničke nabava od strane Ministarstva zdravlja ostvarenim uštedama dosegnuli bismo visinu novog najavljenog limita za prosinac, zaključuje Kontus.
