Najmanje dva elementa u priči o sumraku riječkih tržnica – nakon Brajde svega je nekoliko koraka od toga i jedna od najljepših tržnica Mediterana, poznata i voljena središnja Riječka placa – izazivaju istinsku nelagodu.

Prva je ljudski faktor. Nakon nedavne reportaže u Primorskom Novom listu naslovljene »Bolna viroza u trbuhu grada«, u kojoj smo izrazili zabrinutost stanjem u kojem se Placa nalazi, ovih su nam dana počeli stizati mailovi i pozivi zakupaca silno zabrinutih za svoju sudbinu nakon desetljeća rada na tržnici.

Ugovori im, naime, ističu zadnjeg dana svibnja, a kako je najavljeno, više ne vrijedi staro pravilo prema kojem stalni zakupci prostora imaju pravo prioriteta, odnosno nastavak djelovanja.

Po novom ostaje onaj tko – da više. Kako nam ističu, djeluje im kao se pogoduje moćnicima, kako se želi izbaciti ljude koji su činili dušu Place, ljude koji su desetljećima zakupci.

Strah od odmazde

A uz, kako smo već napisali, silno zabrinjavajuće stanje tržnice, još nas više šokira činjenica da nitko od ljudi koji su nam se obratili ne želi istupiti javno, pod svojim imenom.

Nama su, dakako, njihovi podaci poznati, ali u javnost – molimo vas, ne, nikako, jer se silno bojimo odmazde?! U Rijeci, kako se voli istaknuti jednom od najtolerantnijih gradova Hrvatske, zakupci štandova na placi boje se – osvete!

– Ne, ako je ikako moguće, ne, jer ako se žalimo u javnosti, vrlo je vjerojatno da ćemo prvom prigodom s nje izletjeti, objašnjavaju nam.

Druga činjenica koja izaziva nelagodu je povijesno-arhitektonske, ali i civilizacijsko-urbanističke prirode. Nevjerojatno je naprosto da tržnica, koja je briljantno osmišljena prije stoljeće i pol, danas, kako se čini, ili više nema perspektive, ili će nastaviti živjeti u jako reduciranom izdanju.

Što čudi i priziva pitanje kako je moguće da u jeku vala koji na svim razinama gastronomije, od vlastitog doma do elitnih restorana, promovira i propisuje isključivo domaće, prirodno, sezonsko, biološki uzgojeno voće i povrće, ribu netom iz mora izvađenu, jaja kokica koje su slobodno kljucale po dvorištu, i to u gradu kojem s okolicom gravitira 200 tisuća ljudi, više nema potrebe za – tržnicom?

Moderan način života

Što na sve ove nimalo ugodne konstatacije kaže gradonačelnik Rijeke Marko Filipović.

– Niti Grad Rijeka, niti Rijeka plus, koji upravlja tržnicama, ne tjeraju zakupce s tržnica i takve teze zaista moram oštro demantirati.

Naime, temeljem Zakona o zakupu poslovnog prostora Rijeka plus nije u mogućnosti produljiti ugovore o zakupu niti sklopiti nove bez provođenja javnog natječaja.

Navedenim Zakonom jasno je definirano da se poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba u njihovom vlasništvu (ili pretežitom vlasništvu) daje u zakup isključivo javnim natječajem. Inače, jedan od takvih natječaja upravo je u tijeku.

Dakle, nitko nikoga ne tjera, već se radi isključivo o poštovanju zakona i provođenju nužne zakonske procedure s obzirom na to da je Rijeka plus, tvrtka koja upravlja tržnicama, u vlasništvu Grada Rijeke, odnosno jedinice lokalne samouprave.

Isto tako, iako moderan način života neminovno donosi i promjene u navikama ljudi, pa tako i one vezane za nabavu namirnica, riječka tržnica je snažan dio identiteta našeg grada koji ima i svoje kupce i svoje prodavače, i ne sumnjam da će tako i ostati i u godinama koje dolaze, naglašava Filipović.

Nema razloga da mu ne vjerujemo. Za sada. Bojimo se, naime, da dva od tri paviljona, ostanu li ovako sablasno neodržavani, ni »pod razno« više nikog ne mogu privući.

Ni prodavače, još manje kupce. Svi se, naime, slažemo – gradski oci, prodavači na tržnici, kupci i svi ostali građani: Riječka placa je kapital koji malo koji grad ima.

Pa zbog čega je onda tako užasno zapuštena? Nadamo se i tom odgovoru. Samo da ne bude kasno i uzaludno kao u slučaju Brajde. Uredilo se prostor, ali se kupci nikad više nisu vratili.

Što kaže TD Rijeka plus

Pojašnjenje smo potražili i u TD-u Rijeka plus, koji, kako navode, »početno mora demantirati izjave zakupaca, s obzirom na to da ih se zasigurno ni na koji način ne tjera s tržnice, kako se navodi«.

TD Rijeka plus je 27. travnja 2023. godine objavio javni natječaj za zakup vanjskih mjesta na centralnoj tržnici i tržnici Brajda koji istječe upravo danas, 8. svibnja. Inače, dostupan je na web-stranicama društva i u njemu su navedeni svi uvjeti.

Djelatnost tržnica na malo u gradu Rijeci Rijeka plus je počeo obavljati 17. srpnja 2017. godine. Temeljem članka 29. Tržnog reda Gradsko vijeće Grada Rijeke utvrdilo je da će Rijeka plus trgovcima koji su, u vrijeme kad je komunalnu djelatnost tržnice na malo preuzelo Društvo, imali sklopljene ugovore o zakupu, omogućiti produljenje tih ugovora na rok najdulje do 1. lipnja 2018. godine.

Izmjenom Tržnog reda utvrđena je iznimka od pravila da se prostori na tržnicama daju u zakup na temelju javnog natječaja (članka 16. Tržnog reda) te je omogućeno da se trgovcu koji ima na snazi ugovor o zakupu prodajnog mjesta, skladišnog ili drugog prostora na tržnici i uredno ispunjava sve ugovorene obveze prema Društvu bez provođenja natječaja omogući sklapanje novog ugovora o zakupu za isto prodajno mjesto, skladišni ili drugi prostor po ugovorenoj zakupnini, na vrijeme od pet godina.

Isto je i provedeno. Tržni red je sukladno zakonu o komunalnom gospodarstvu stavljen izvan snage, od 14. veljače 2020. godine, na snazi su Opći uvjeti, koji propisuju da se prodajno mjesto i drugi prostori na tržnici daju u zakup putem javnog natječaja (članak 13.).

Budući da rok od pet godina istječe, slijedom važećih odredbi Općih uvjeta, u obvezi je upravitelja objavljivanje javnog natječaja.

Pravno gledajući, istekom ugovora od pet godina nije više moguće produljiti ugovore o zakupu niti sklopiti nove bez provođenja javnog natječaja, a temeljem Zakona o zakupu poslovnog prostora.

Navedenim Zakonom jasno je definirano da se poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba u njihovom vlasništvu (ili pretežitom vlasništvu) daje u zakup isključivo javnim natječajem, navodi se u odgovoru.

Kontekst gospodarstva

Na Vaše pitanje nestaje li tržnica kakvom je poznamo, važno je naglasiti da tržnicu moramo promatrati u kontekstu gospodarstva kao i sve ostale poslovne subjekte.

Zasigurno da je na tržnici i njezinim zakupcima, neovisno o tome je li riječ o pravnoj osobi ili OPG-u, pandemijsko razdoblje ostavilo traga, a ne smijemo zaboraviti niti gospodarsku krizu te povećanje cijena energenata i zavisnih troškova.

Ni u kojem slučaju Društvo i Grad ne razmišljaju o gašenju iste, već, dapače, ona i dalje treba sukladno viziji Društva ostati mjesto okupljanja Riječanki i Riječana, a, naravno, i posjetitelja i turista.

Iz tog razloga i dalje ćemo je nastaviti razvijati u tom pravcu te valorizirati u kulturnom i turističkom smislu na zadovoljstvo svih kupaca, zakupaca i posjetitelja.

Nastavno na prethodno spomenuta poskupljenja isto je neminovno dovelo do pada kupovne moći naših građana. Zbog toga je veliki broj kupaca usmjeren na trgovačke centre, koji znatno povoljnijom, uvoznom robom potiskuju i konkuriraju kupovini na tržnicama.

Da potkrijepimo navedeno, Centralna tržnica je okružena s čak tri trgovačka centra, u blizini tržnice Brajda otvoreni su marketi. Sve to izravno konkurira tržnicama svakodnevnim akcijskim cijenama svojih proizvoda.

Nove prilagodbe

Također, ne smijemo zanemariti činjenicu da prirodnim odljevom i odlaskom u mirovinu zakupci zatvaraju svoje obrte, OPG-ove ili trgovačka društva.

Problem pronalaska zapošljavanja radnika prodavača na tržnicama također je jedan od bitnih faktora zašto zakupci nisu u mogućnosti nastaviti svoje poslovanje.

Tržnica će se svakako morati prilagoditi novim uvjetima poslovanja, a za kraj moramo spomenuti da je upravitelj tržnica od 2017.godine, od kada je preuzeto upravljanje, u tržnice investirao gotovo 1,5 milijuna eura putem nabave novih kioska i drevnih štandova, reparacije betonskih stolova ili, primjerice, sanacije krova ribarnice i instalacije nove rasvjete.

Spas u alternativi?

Da živimo u vremenima koja tržnice doživljavaju na sasvim drukčiji način nego se to nekad činilo svjedoči jedna epizoda s pregovora o vraćanju u život tržnice na Brajdi.

Tadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel ponudio ju je, po uistinu fantastičnim uvjetima, svim onim proizvođačima koje susrećemo na parcijalnim »zelenim tržnicama« koje se u neadekvatnim uvjetima održavaju u pojedinim kvartovima ili gradovima smještenim oko Rijeke.

Iako su sami tražili pregovore, nitko od njih nije htio prihvatiti Brajdu. Ponavljamo, pod krajnje povoljnim uvjetima, s mikrocijenom najma.

Na kraju pregovora istaknuli su da žele na – glavnu tržnicu. Možda su se danas za tako nešto stvorili uvjeti, možda je vrijeme da prvi paviljon postane središte trgovaca koji nude proizvode – alternativne poljoprivrede. Zašto ne, bila bi to zanimljiva novost, originalni iskorak i možda spas za Placu.

Od danas natječaj za mjesta na tržnici Zamet

Rijeka plus objavio je javni natječaj za davanje u zakup prodajnih mjesta na tržnici Zamet. Pisana ponuda može se dostaviti od 8. do 15. svibnja do 16 sati, preporučenom pošiljkom na adresu Društva – Blaža Polića 2/III Rijeka, ured uprave ili osobno na prethodno navedenu adresu.

Javno otvaranje pisanih ponuda održat će se 17. svibnja na lokaciji Blaža Polića 2/III. Dodatne informacije o natječaju mogu se dobiti na broj mobitela 091/121 3320.

Obrazac ponude, kao i uvjeti javnog natječaja dostupni su od 6. svibnja na web-stranicama Rijeka plusa d.o.o. Prodajna mjesta iz ovog javnog natječaja mogu se razgledati svaki radni dan, od ponedjeljka do petka, počevši od 8. svibnja, pa zaključno do 12. svibnja, uz, prema potrebi, prethodnu najavu na broj 091/121 3428. (S. G.)