Najbitnija je daljnja implementacija i unapređenje sustava odvojenog prikupljanja otpada, odnosno primarne selekcije, prilagođavajući isti kako gusto naseljenim gradskim sredinama, tako i područjima s obiteljskim kućama
Bojan Jurdana izabran je za direktora Čistoće nakon sto je Zlatko Štok umirovljen u trenutku kada je rješavanje jednog od najvećih komunalnih problema Primorsko-goranske županije nakon 15 godina ušlo u završnu fazu, a to je izgradnja Centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina. I dok je Štok manje-više godinama imao luksuz upravljanja Čistoćom bez nekog većeg pritiska građana, Jurdana neće imati taj privilegij jer su oni nezadovoljni načinom prikupljanja i zbrinjavanja otpada te odabranom tehnologijom obrade osnovali Krizni ekostožer Marišćina kako bi participirali u pronalaženju optimalnog rješenja koje će očito morati značiti kompromis i za jedne i za druge. Jednako tako valja naglasiti da je za samu Marišćinu nadležna tvrtka Ekoplus i da posao Čistoće prestaje nakon što se otpad doveze do Centralne zone. Jurdanin mandat počeo je s jednom dobrom vijesti – zadnje bale smeća koje su skladištene na Viševcu su uklonjene. Novom direktoru komunalni sustav nije nepoznat jer je do sada bio zamjenik direktora Energa zadužen za razvoj, a novo radno mjesto nalazi se u istoj zgradi, samo dva kata više, što je dobro jer ne kreće od nule, a neće imati previše vremena za uhodavanje. Diplomirani je inženjer strojarstva, pripravnički staž i dio karijere odradio je u DINA-i petrokemiji u Omišlju, 1996. godine zaposlio se u Energu, od 2002. godine je rukovoditelj službe razvoja u tom komunalnom društvu, a od 2006. godine je uz tu funkciju bio i zamjenik direktora.
Iskustvo iz Energa
Jeste li član neke političke stranke? – Nisam.
Je li vam to bila otežavajuća okolnost u profesionalnoj karijeri s obzirom na to da ste obnašali visoke dužnosti u komunalnom sektoru?
– Nemam negativnih iskustava, a na određena mjesta biran sam zahvaljujući svome radu.
Građani strahuju da će se Marišćina pretvoriti u novi Viševac. Što mislite o tome?
– To neće biti tako. Nisam nadležan da govorim o projektu Marišćina jer je ona u nadležnosti Ekoplusa. Znam da su ugovori s izvođačem radova potpisani, ishođene su sve građevinske dozvole nužne za početak izgradnje, aktivnosti se odvijaju prema ugovornim obvezama, kompletnu koordinaciju radi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je i obveznik u pogledu izvršenja ugovora o izgradnji prema pretpristupnim fondovima EU. Naša je obveza bila prevladati međufazu od zatvaranja Viševca do početka rada MBO postrojenja.
Možete li izdvojiti neke projekte koje ste vodili u Energu? – Najzahtjevnija je bila realizacija projekta intenzivne prilagodbe postojećeg sustava i izgradnja novoga sustava za prihvat prirodnoga plina. Kao što je poznato, gradio se magistralni plinovod Pula-Karlovac, a Rijeka je nakon distribucije gradskog plina krenula s proizvodnjom i distribucijom miješanog plina, koji je tehnološki omogućivao lakši prelazak na prirodni plin. Najintenzivniji radovi odvijali su se 2000-ih, a cijela koncepcija bila je bazirana na tome da se sustav u potpunosti prilagodi do završetka izgradnje magistralnog plinovoda. Rijeka je bila prvi grad na trasi koji je uspio prijeći na prirodni plin. Upravo zbog tog projekta 2007. godine dobio sam nagradu Hrvatske stručne udruge za plin. Energo je 2008. godine dobio koncesiju za izgradnju i distribuciju plina na području Primorsko-goranske županije te se krenulo s intenzivnom plinofikacijom općina i gradova. Imao sam dobru suradnju s predstavnicima i tijelima lokalne i regionalne samouprave. Nadam se da će mi to iskustvo pomoći i na novom poslu, jer Čistoća, osim Rijeke, pokriva još osam jedinica lokalne samouprave.
S obzirom na milijune kuna minusa u poslovanju Energa, jeste li vi pobjegli iz toga komunalnog društva u sigurniji poslovni sustav? – Ne. Dugoročno u Energu ne vidim takve probleme jer minusi nisu rezultat rada uprave. Riječ je o stjecaju okolnosti – u Hrvatskoj se otvorilo tržište, dizala se ulazna cijena energenata, a energetskim tvrtkama nadležne institucije nisu dopuštale povećanje cijena usluga, što se reflektiralo na rezultate poslovanja. Energija se mora platiti i ona više neće biti jeftina.
Što vas je onda motiviralo da se javite na natječaj za direktora Čistoće? – Za mene je to bio izazov. Na području djelovanja Čistoće, odnosno na području gospodarenja otpadom, očekuju se velike promjene. Moramo se prilagoditi direktivama i standardima Europske unije. Kao Hrvatska dosta kaskamo, moramo još mnogo učiniti na podizanju svijesti građana. Svi bi deklarativno htjeli odvojeno prikupljanje otpada, a ponašamo li se kao građani u skladu s takvim željama? Cilj nam je u suradnji s građanima osvijestiti to pitanje kako bi se što više otpada selektiralo već u domaćinstvima.
Eko otoci stari 10 godina
Koje ste prioritete naveli u programu s kojim ste se javili na natječaj? – Najbitnija je daljnja implementacija i unapređenje sustava odvojenog prikupljanja otpada, odnosno primarne selekcije, prilagođavajući isti kako gusto naseljenim gradskim sredinama, tako i područjima s obiteljskim kućama. Uz to istaknuo sam i dodatne elemente za koje procjenjujem da će pozitivno utjecati na poslovanje tvrtke.
Gdje smo mi u ovom trenutku kada je riječ o primarnoj selekciji? – Na tom planu Čistoća je već dosta napravila, ali aktivnosti ovoga komunalnog društva nisu adekvatno percipirane u javnosti. Dugi niz godina postoje ekootoci, 2003./2004. godine je pokrenut taj sustav. Sljedećih godina, posebno u periodu 2008. godine do 2010. godine nabavljene su stotine kontejnera za papir, tetrapak ambalažu, provođene su edukacije u vrtićima i školama… Izgrađena su reciklažna dvorišta. Ali svi zakonski okviri nisu još definirani kako bi se to rješavalo sustavnije. Riječ je o procesu koji traje i on nigdje nije zaživio od danas do sutra.
Pa kada će biti prihvaćen zakonski okvir? – Sada čekamo novi zakon o otpadu.
Hoće li se dizati cijena usluga s obzirom na investicije u vezi s primarnom selekcijom otpada?
– Za sada ne razmišljamo o tome. Novi zakon o otpadu će definirati nove aktivnosti i mi ćemo se tome morati prilagoditi. Teško je reći u ovom trenutku kako će se to odraziti na poslovanje i hoće li u tom teretu morati participirati krajnji korisnici.
Hoće li biti sankcija da bi zaživjela primarna selekcija? – Morat će ih biti na razini jedinica lokalne samouprave. Čistoća se bavi gospodarenjem otpadom i mi smo na kraju niza koji čine Vlada, Sabor, Ministarstvo, Fond za zaštitu okoliša, regionalna i lokalna samouprava. Sustav može funkcionirati ako svi dijelovi sustava funkcioniraju.
Što ćete vi kao komunalno društvo napraviti u sljedećem razdoblju da bi zaživjela primarna selekcija? Jeste li osigurali novac za investicije?
– Za početak krećemo s pilot-projektom u Općini Viškovo. Tu ćemo pokušati pronaći najbolji model i on će se razraditi u suradnji s institucijama i s Eko stožerom. Nakon toga bi se projekt implementirao u ostale jedinice lokalne samouprave i u suradnji s njima. Određena sredstva su planirana u 2013. godini.
Što podrazumijeva pilot-projekt u Viškovu?
– Čekamo studiju koju radi Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i ona bi trebala biti gotova do kraja siječnja ove godine.
Jeste li se sastali s predstavnicima Kriznog ekostožera Marišćina? – KD Čistoća je s njima u kontinuiranom kontaktu, a osobno imam već dogovoren sastanak s njihovim predstavnicima.
Bale privremeno rješenje
Vaša ocjena suradnje u prva dva tjedna na direktorskom mjestu? – Moj je stav da smo svi na istoj strani jer je svima interes da se s otpadom gospodari na najbolji mogući način. Ovo što se događa s Marišćinom je kompleksno pitanje jer je riječ o složenom i dugotrajnom projektu.
Zadnje bale smeća su maknute s Viševca. Što će se tamo dalje događati? – Skladištenje bala bilo je jedino moguće privremeno rješenje koje je preporučila struka jer je istekla dozvola za daljnje deponiranje otpada na Viševcu, a Marišćina nije bila spremna. Rješenje je prouzročilo niz problema i sada je to anulirano. Nastavit će se sanacija Viševca.
Koliko će ona trajati? – Najveći dio odradit će se ove godine. Sanacija traje određeni niz godina jer treba tretirati deponijski plin, u planu je izgradnja sustava koji bi omogućio korištenje deponijskog plina za proizvodnju električne energije koja bi se potom distribuirala u HEP-ovu mrežu. Projekt se razvija u suradnji s Gradom Rijekom i Energom. Iskorištavanje deponijskog plina trajat će 15-ak godina.
Povučena tužba
Hoće li Marišćina biti gotova u 2014. godini i je li odabrana tehnologija adekvatna? – Marišćina će biti gotova na vrijeme. Što se tiče MBO postrojenja, ono je u skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom RH, a koliko god se inzistira na primarnoj selekciji otpada, nemoguće je ne imati odlagalište otpada. To ne treba promatrati kao suprotstavljena gledišta.
Što je s tužbom Čistoće protiv članova Ekostožera i je li to adaktirano? – Tužba je povučena.
Građani opet negoduju zbog neugodnih mirisa. Što je sada razlog? – Do neugodnih mirisa moglo je doći kod prebacivanja bala, a zadnje su odvezene bale koje su prve bile skladištene. Ako je bilo neugodnih mirisa, ispričavamo se građanima. Sada toga ne bi trebalo biti. Žao mi je što se u posljednje vrijeme Čistoća spominje u negativnom kontekstu, a moram naglasiti da svi djelatnici Čistoće rade predano i profesionalno. S Eko stožerom ćemo razgovarati, nastojat ćemo naći najbolja rješenja, a otpad se negdje mora odlagati i tretirati.
Koje bi projekte voljeli vidjeti realizirane na isteku vašeg mandata 2016. godine? – Bio bih zadovoljan da se dovrši kompletan zakonski okvir te saživi sustav odvojenog prikupljanja otpada i poveća svijest krajnjih korisnika o njegovu značaju. To bi bio dobar temelj za napredovanje u sljedećem periodu. Znate i sami koliko projekt Marišćine traje zbog objektivnih okolnosti.
Jesu li baš za sve razlog objektivne okolnosti ili ima i onih subjektivnih? – Procjenjujem da su u najvećem dijelu objektivne.
Kako je Čistoća završila poslovnu godinu i koliko je ljudi zaposleno? – Čistoća ima 436 zaposlenih, prihodi su na razini 100 milijuna kuna te posluje pozitivno. Preuzeo sam jedan uređen i dobro organiziran sustav. Naglasio bih da je Čistoća zadužena i za održavanje zelenih površina u Rijeci što je jako važno za urbani identitet grada, a u tom dijelu također planiramo u suradnji s Gradom Rijeka daljnje iskorake.
