Gradsko vijeće

Bakar prenio na ViK pravo vlasništva nad vodnim građevinama

Sanja Gašpert

Bakarski zalje / Foto M. GRACIN

Bakarski zalje / Foto M. GRACIN

Zakon o vodnim uslugama određuje da su komunalne vodne građevine javna dobra u javnoj uporabi i u vlasništvu javnog isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području



BAKAR – Gradsko vijeće Bakra usvojilo je prijedlog bakarskog gradonačelnika Tomislava Klarića o prijenosu prava vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama na bakarskom području. Riječ je o komunalnim vodnim objektima koje je gradio Grad Bakar, a čije se vlasništvo ovom odlukom prenosi na KD Vodovod i kanalizacija Rijeka. Kako je u obrazloženju odluke kazao bakarski gradonačelnik, Zakonom o vodnim uslugama uređuju se institucionalni okvir za pružanje vodnih usluga, cijena vodnih usluga, pravni položaj i održivo poslovanje isporučitelja vodnih usluga te druga pitanja povezana s pružanjem vodnih usluga. U odredbama članka 9. navedenog zakona određeno je da su komunalne vodne građevine javna dobra u javnoj uporabi i u vlasništvu su javnog isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području.


Obveze i dogovori


Komunalnim vodnim građevinama upravlja javni isporučitelj vodnih usluga, osim ako to spomenutim zakonom drukčije nije uređeno. Iz navedenog proizlazi da su, sukladno važećem zakonu o vodnim uslugama komunalne vodne građevine isključivo u vlasništvu javnog isporučitelja te je u članku 89. spomenutog zakona određeno da su jedinice lokalne samouprave koje su izravni vlasnici komunalnih vodnih građevina dužne ih prenijeti u vlasništvo društva isporučitelja vodnih usluga bez naknade ili kao ulog u temeljnom kapitalu.
– U razdoblju od 1979. do 2019. godine Grad Bakar i Trgovačko društvo Industrijska zona Bakar bili su investitori gradnje komunalnih građevina za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju koje se nalaze na području Industrijske zone u Kukuljanovu. Ukupna cijena gradnje, odnosno nabavna vrijednost iz knjigovodstvenih podataka Grada Bakra iznosila je 43.098.338,48 kuna te ukupna vrijednost na dan 1. siječnja ove godine, nakon obračunatih godišnjih amortizacija, iznosi 23.078.559,81 kuna. Prema zakonu, Grad Bakar nema ovlasti upravljanja vodnokomunalnim objektima, a KD ViK ima jer je isporučitelj vodnih usluga na bakarskom području. Slijedom obveza i dogovora sa stručnim službama KD-a VIK i Grada Bakra provedene su opsežne pripremne radnje radi prijenosa vlasništva nad komunalnim građevinama. Po nalogu stručnih službi KD-a Vodovod i kanalizacija izrađen je elaborat procjene od strane ovlaštene sudske vještakinje Jasminke Lilić te je njime izvršena procjena vrijednosti komunalnih objekata za prijenos na temelju financijske dokumentacije koju posjeduje Grad Bakar – kazao je gradonačelnik Klarić, dodajući kako će temeljem odluke Skupštine KD-a Vodovod i kanalizacija Grad Bakar putem svojih stručnih službi u poslovnim knjigama za procijenjenu vrijednost provesti isknjiženje komunalne imovine koja se prenosi na ViK te će istovremeno povećati vrijednost svoje financijske imovine, odnosno za procijenjenu vrijednost komunalnih građevina povećat će se u poslovnim knjigama vrijednost poslovnog udjela Grada Bakra u KD-u VIK Rijeka. Na temelju svega navedenog, planira se povećanje temeljnog uloga Grada Bakra u temeljnom kapitalu KD-a Vodovod i kanalizacija s iznosa 36.612.800 kuna na iznos 60.292.200 kuna, što je i realizirano na skupštini održanoj prije nekoliko dana.


Poslovna zona Lunga


Međutim, kako je istaknuto, aktualna gradnja vodovoda kod Zlobina te gradnja gotovo dva kilometra mreže u Zoni, ukupno vrijedni sedam milijuna kuna, još nisu ušli u procjenu, a tome će jednog dana trebati dodati i dvadeset milijuna kuna, koliko će se ulagati u bakarski vodovod u tekućoj godini. Sve što se radi na bakarskom području financira Grad Bakar, a ViK se pojavljuje kao investitor. Također, ViK praktički s našim novcem ulaže u vodoopskrbu Grobnišćine i Klane, kazao je Klarić, dodajući kako će Grad Bakar uložiti dodatnih tri milijuna kuna za vodnu infrastrukturu buduće poslovne zone Lunga. Iskoristit će se obnova prometnice od Meje do Oštrovice kako bi se u trup ceste ubacile cijevi od kružnog toka Meja prema Bajti.