Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof. dr. Alen Ružić nedavno je ustvrdio da je nova bolnica »Žena i dijete« što se tiče građevinskih radova gotova, a u tijeku je opremanje medicinskom i nemedicinskom opremom koje je započelo odmah po ispunjenju zakonskih preduvjeta osiguravanja financijskih sredstava. Ravnatelj riječke bolnice ističe da to posljednji korak koji jamči dovršetak ukupnog projekta na kojeg je Rijeka čekala desetljećima i preseljenje u nove bolničke prostore koncem iduće godine.

Sve po planu

– Ukupnu je investiciju u iznosu od oko 1,17 milijardi kuna osigurala Vlada premijera Andreja Plenkovića, kao i posljednju tranšu u iznosu od 200 milijuna kuna koja dolazi direktno iz državnog proračuna. Prema terminskom planu, stručne službe iz svakog pojedinog segmenta su kroz naše dvostupanjsko Povjerenstvo za opremanje nove bolnice detaljno razradile, definirale i uskladile korisničke potrebe. U skladu sa zakonskim odredbama Služba nabave nastavlja provoditi postupke kroz sve transparentne javne korake.

Plan po kojem je većina predmeta nabave u tijeku i po kojem će do kraja 2022. biti raspisani i preostali planirani postupci nabave, neupitno će se ostvariti u zadanom roku. Tako je ugradbena oprema već postavljena, a neugradbena je počela pristizati. Treba imati na umu da se radi o opremanju sofisticiranom opremom medicinskog prostora koji unutar ukupne korisne površine od 70.000 četvornih metara zauzima čak 40.000 četvornih metara. Uzmemo li u obzir sve relevantne okolnosti, zakonom striktno propisane procedure koje uključuju razdoblja svakog pojedinog koraka u opremanju, ali i potencijalne opasnosti usporenih isporuka nekih roba na globalnoj razini čemu svjedočimo u različitim gospodarskim granama, uvjereni smo da će se do ljeta iduće godine biti dovršeno uređivanje novoisporučenom opremom.

S ciljem maksimalne racionalnosti, u cijelosti je gotov i popis trenutno postojećih uređaja, opreme i inventara koji unutar djelatnosti koje se sele, starošću i performansama zadovoljavaju kriterije za daljnje korištenje. Tako će nakon navedenog postupnog preseljenja ove posljednje skupine opreme i paralelnog atestiranja svih medicinskih uređaja i sustava, započeti konačna faza preseljenja djelatnika. Upravo tijekom nje će se u periodu predviđenom na najmanje dva tjedna većina službi duplirati na staroj i novoj lokaciji. Poduzeli smo i detaljno isplanirali sve aktivnost s ciljem maksimalne sigurnosti naših korisnika i osiguravanja kontinuiteta i dostupnosti zdravstvene zaštite. Sumiramo li izneseno, realno je očekivati punu funkciju nove bolnice do konca iduće godine.

Novi koncept

Koliko će useljenje u nove prostore utjecati na rad ostalih klinika KBC-a Rijeka?

– Nedvojbeno je kako će useljenje u nove prostore pozitivno utjecati na rad većine klinika i zavoda KBC-a Rijeka. Naime, osim medicinskih djelatnosti koje u užem smislu skrbe o zdravlju žena i djece, na najvišem, petom katu nove bolnice imat ćemo objedinjenu medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku i mikrobiologiju, a u zgradi će biti i patologija s citologijom vezana za dio kliničkih grana koje će djelovati na lokalitetu Sušak. Nova bolnica mjesto je na koje selimo i transfuziologiju s osiguranim primjerenim prostorima za naše darivatelje krvi. Važno je naglasiti kako će sva ova dijagnostika biti prostorno dostupna kolegama unutar nove bolnice, no sustavom zračne pošte koji je već postavljen unutar sadašnjih glavnih, starih objekata lokaliteta Sušak, značajno će se ubrzati i unaprijediti dijagnostičko-terapijski postupci na svim sušačkim klinikama uz značajne kadrovske uštede. Važno je napomenuti kako nova bolnica donosi i centralizirane servisne djelatnosti – novu suvremenu praonicu rublja i kuhinju koji će kapacitetom zadovoljavati potrebe cijelog KBC-a Rijeka i značajno unaprijediti kvalitetu, ali i radne uvjete zaposlenika u ovim segmentima. Tu je i novi termoenergetski blok, kao i značajni parkirališni kapaciteti što će u cijelosti unaprijediti funkcioniranje lokaliteta Sušak. Uvjereni smo na zadovoljstvo naših pacijenata, ali i djelatnika.

Nakon preseljenja cjelokupne dječje bolnice i Klinike za ginekologiju, što će se dogoditi s ova dva prostora?

– Sadašnji imovinskopravni odnosi upućuju na činjenicu da je lokalitet Kantrida vlasništvo Grada Rijeke koji će prema relevantnim urbanističkim planovima na tom prostoru razvijati nove sadržaje. Naša zgrada sadašnje Klinike za ginekologiju i porodništvo bit će iseljena, kao i najveći dio Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku koji se sada nalazi u glavnoj zgradi, te Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu koji je trenutno smješten u zgradi poliklinike, sve lokaliteta Rijeka. Navedeno pruža nove, značajne prostorne kapacitete koji su nam odista potrebni. Oni zahtijevaju adaptaciju, a važno je napomenuti da su financijska sredstva za navedeno pravodobno planirana i osigurana. Planskom reorganizacijom koja neće predstavljati samo linearnu prenamjenu prostora, već optimalan, funkcionalno i troškovno racionalan novi koncept raspoloživih prostora djelatnosti koje su najkritičnije u pogledu ovakvih zahtjeva bit će primjereno zbrinute. Koristeći novoraspoložive prostore tako ćemo osigurati značajno bolje uvjete za neke segmente skrbi o onkološkim bolesnicima, djelatnosti koje vode ukupnu brigu o bolestima glave i vrata, u što valja uključiti i našu djelatnost dentalne medicine, aktivnosti vezane za integrativnu i palijativnu skrb, neke specifične segmente mentalnog zdravlja s posebnim naglaskom na djecu i adolescente, te druge prioritetne službe.

Ključna faza

Očekivano pitanje nakon druge faze izgradnje nove bolnice je i kada će se krenuti u ključnu, treću fazu izgradnje nove riječke bolnice koja podrazumijeva objedinjenje čitavog adultnog dijela riječkog KBC-a na jednom mjestu, na Sušaku?

– Europska investicijska banka osigurala je financiranje izrade studije izvodivosti, isplativosti i idejnog rješenja za objedinjavanje cijelog KBC-a Rijeka na lokalitetu Sušak, što predstavlja tzv. III. fazu. Na ovom iznimno kompleksnom projektu radili smo od konca 2020. do početka srpnja 2022. godine. U ovaj sveobuhvatni projekt, u zajedničkom radu s međunarodnim ekspertnim timom uključene su bile sve djelatnosti i struke naše ustanove, a u savjetodavno-nadzornom smislu i predstavnici Ministarstva zdravstva, Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Sveučilišta u Rijeci. Nakon dodatnih savjetovanja s međunarodnim timom stručnjaka, a vezanih primarno uz urbanističke detalje ovog zahtjevnog projekta provedenog u rujnu, upravo očekujemo dostavu konačnog izvješća. Kompleksnost samog projekta, njegovu detaljnu i profesionalnu izradu ilustrira da su analizirani svi raspoloživi naturalni, financijski, epidemiološki i srodni podaci KBC-a Rijeka unazad deset godina, učinjene sofisticirane predikcije potreba i tehnoloških očekivanja za idućih dvadeset godina, da su analizom obuhvaćene sve zdravstvene ustanove šire regije, te da je samo sa strane naše ustanove u projekt utrošeno oko devet tisuća radnih sati.

U povodu dovršetka aktivnosti na projektu, u srpnju ove godine KBC Rijeka je posjetila gospođa Tereza Czerwinska, potpredsjednica Europske investicijske banke sa suradnicima, te pritom iskazala visoku razinu zadovoljstva suradnjom i postignutim rezultatima projekta, kao i spremnost za nastavak suradnje u budućim fazama. Uz osiguravanje financiranja ovog odista kapitalnog projekta, rješavanje imovinskopravnih odnosa te prometnih rješenja koja bi obuhvatila cijeli istočni dio Rijeke, realno vrijeme realizacije samog objekta procjenjuje se na minimalno pet godina.

Koliko prema sadašnjim procjenama iznosi investicija u projekt treće faze i iz kojih se izvora planira financiranje?

– Prema sadašnjim procjenama, vrijednosti investicije u tzv. III. fazu nove bolnice do koje je došao konzultantski tim Europske investicijske banke, procjenjuje se na oko 600 milijuna eura, u što je uključena gradnja i opremanje. Model financiranja je dio posebne cjeline studije koju izrađuje međunarodni tim Europske investicijske banke i u kojem će se ponuditi nekoliko realnih i provedivih modela, u rasponu od javno-privatnog partnerstva, EU-financiranja, proračunskog izdvajanja i različitih kombinacija temeljenih na sličnim uspješno provedenim europskim projektima. S obzirom na dosadašnju kontinuiranu podršku Vlade i drugih institucija, primarno mislim na Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo financija, vjerujemo u uspješnu prilagodbu projekta legislativnim okvirima i realnim mogućnostima. Okončanjem nove bolničke zgrade Rijeka bi prvi put u svojoj novijoj povijesti dobila bolničke usluge objedinjene na jedinstvenom lokalitetu. Ne manje bitno je da će standardi pružanja zdravstvene usluge za pacijente biti umnogome kvalitetniji i ukorak sa svjetskim mjerilima, kao i uvjeti za rad samih djelatnika.

Pozitivno poslovanje

Krajem kolovoza ukupan dug hrvatskih bolnica prema veledrogerijama iznosio je 3,8 milijardi kuna, a dospjeli 2,8 milijardi. Kakvo je stanje u KBC-u Rijeka po tom pitanju i općenito, kakvo je financijsko stanje riječke bolnice?

– Krajem kolovoza je KBC Rijeka imao ukupno dospjelih obveza 187,5 milijuna kuna, a na dan 30. rujna iste su smanjene na 166,2 milijuna kuna, što je prema upitu konkretna ilustracija trajnog poboljšanja financijskih rezultata KBC-a Rijeka na kojima inzistiramo. Okviri svakodnevnog poslovanja su kompleksni i trajno zahtijevaju praćenje, kontrolu i smanjivanje troškova na način koji neće dovesti u pitanje bilo koji aspekt dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga koje pružamo 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Naturalni pokazatelji – broj pacijenata u stacionaru, ambulantama i dnevnim bolnicama, ove su godine bolji čak i u odnosu na predpandemijsko razdoblje. Posebno veseli naglašen trend porasta usluga u specijalističko-konzilijarnoj tj. ambulantnoj zdravstvenoj zaštiti, te u dnevnim bolnicama. Uz velike napore, prošlu smo kalendarsku godinu zaključili pozitivnim poslovanjem što smatram iznimnim uspjehom. Osim odgovornog i predanog upravljanja sustavom, u održivosti poslovanja iznimno važnu ulogu ima razumijevanje i partnerski odnos s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Kakvo je trenutno stanje s listama čekanja, ali i naplatom obavljenih usluga?

– Liste čekanja intenzivno pratimo kako ne bi došlo do njihovog produljivanja, te reagiramo u situacijama i područjima koja zahtijevaju intervenciju. Iako zbog ukupnog poslovanja i ograničenja u maksimalnoj godišnjoj satnici naših djelatnika prema zakonskim odredbama često imamo visoke izazove, kroz nužan i svrsishodan prekovremeni rad rješavamo kritična mjesta. Jedna od najčešće spominjanih dijagnostika, magnetska rezonanca, tako je za redovite narudžbe otvorena sedam dana u tjednu, od šest sati ujutro do 23 sata navečer. Za magnetsku rezonancu smo zahvaljujući posebno trudu naših radioloških tehnologa uveli dodatno analiziranje dokumentacije svakog bolesnika kako bi se kod narudžbe precizno predvidio protokol snimanja i njegovo trajanje, te tako maksimalno optimizirala eksploatacija uređaja. Valja napomenuti da se sve usluge koje su hitne ili sadrže sumnju da bi odgoda obrade mogla pogoršati zdravstveno stanje, rješavaju mimo lista čekanja, uvijek unutar tjedan dana od upućivanja kroz sustav hitnih ili tzv. C2 uputnica.

Intenzivna suradnja i odlična komunikacija s kolegama specijalistima obiteljske medicine dodatno doprinosi smanjivanju listi čekanja. U tom smislu zajednički potičemo e-konzultacije koje se provode kroz sustav A5 uputnica, a čime se postiže razmjena informacija o bolesniku, racionalnija dijagnostika i reducira broj pretraga. U suradnji s Ministarstvom zdravstva koje redovito prati liste čekanja radimo na velikom projektu poboljšanja automatiziranog sustava prikaza što relevantnijih podataka iz ovog segmenta. Što se tiče naplate obavljenih usluga, nemamo problema s obzirom na obostrano korektan i odgovoran odnos s našim nacionalnim osiguravateljem, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Oprezna štednja

Utječu li aktualna energetska kriza i rastuća inflacija na financijsko stanje bolnice, planirate li štedjeti i hoće li to osjetiti pacijenti?

– Ove globalne negativne okolnosti reflektiraju se na naše društvo u cjelini, pa tako i na sam KBC Rijeka. Kod nas je to u prvom redu pitanje značajnog porasta troškova osobnih dohodaka, energenata, te prehrambenih namirnica i drugog potrošnog materijala. Zahvaljujući brzoj reakciji Vlade te Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koliko je god moguće se prilagođavaju naši prihodi kako bi porastom osigurali zadovoljenje rastućih financijskih tereta. Štednja se u ustanovi veličine, javnozdravstvenog i općeg društvenog značaja poput KBC-a Rijeka treba provoditi odlučno i istodobno oprezno, kroz optimizaciju troškova za zaposlene u smislu povećanja produktivnosti i smanjivanja prekovremenog rada koji nije učinkovit i nužan, te energetske uštede. Racionalna nabava roba i usluga dodatna je kategorija uštede koju, baš kao ni druge, ne smiju i sigurno neće osjetiti bolesnici. Od projekta objedinjenih nacionalnih nabava koje trenutno provodi Ministarstvo zdravstva, a čiji smo ravnopravni partner i sudionik, također očekujemo značajne uštede, kao i od sustava uvođenja e-ljekarne, što je vlastiti projekt KBC-a Rijeka u završnoj fazi implementacije, a koji će omogućiti sljedivost svake tablete do pojedinačnog bolesnika te sigurno pridonijeti dodatnoj racionalizaciji poslovanja.

Poput svih zdravstvenih ustanova, i riječka bolnica ima problem s nedostatkom medicinskog kadra, a tu se prvenstveno ističe nedostatak medicinskih sestara. Koliko vam medicinskih sestara nedostaje i kako planirate riješiti taj problem?

– Medicinske sestre spadaju u iznimno deficitaran kadar ne samo u našoj ustanovi i državi, već je riječ o globalnom problemu. KBC Rijeka zapošljava oko 3.500 djelatnika, a po sistematizaciji radnih mjesta trenutno nedostaje više od 300 medicinskih sestara. Na mjesečnoj razini raspisujemo natječaje i zapošljavamo nove kadrove iz ove iznimno važne struke. S ciljem privlačenja kadrova iz drugih dijelova Hrvatske, nakon smirivanja pandemije COVID-19 bolesti sustavno provodimo promotivne aktivnosti po medicinskim obrazovnim institucijama diljem domovine te u suradnji sa Srednjom medicinskom školom u Rijeci na razini dvaju nadležnih ministarstava zagovaramo povećanje upisnih kvota za medicinske sestre, čemu se uskoro i nadamo. Iznimno surađujemo s Fakultetom zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci čija smo nastavna baza. Sustavno provodimo reorganizaciju poslovanja u zdravstvenim službama i maksimalno dopušteno zapošljavanje administrativnih djelatnika s ciljem rasterećenja medicinskih sestara od nemedicinskih poslova kako bi se one mogle u što većem dijelu radnog vremena i što efikasnije posvetiti pacijentima. Sustavno povećavamo i broj zaposlenih fizioterapeuta koji prema svojim stručnim kompetencijama u nekim segmentima preuzimaju poslove medicinskih sestara koji nisu striktno vezani uz njihovu struku. Iz domene svojih mogućnosti nastojimo medicinskom osoblju osigurati što bolje radne uvjete, iskazati zahvalnost na njihovom trudu kad god je za to prilika te uzvratiti što dostupnijim edukacijama u sklopu sestrinskog cjeloživotnog učenja.

Izazovno razdoblje

Nalazite se u drugoj polovici svojeg mandata na čelu riječke bolnice. Prema vašem mišljenju, što je najviše obilježilo vaše dvije godine u vođenju riječke bolnice, inače najvećeg poslodavca u Rijeci?

– Početak mog mandata obilježio je prvi strmoglavi val pandemije COVID-a i ogromni izazovi u dnevnim potrebama prilagođavanja prostorne, infrastrukturne i kadrovske organizacije. Mi smo jedina bolnica u Primorsko-goranskoj županiji koja obuhvaća sve specijalnosti pa je valjalo balansirati između tereta pandemije i istodobnog osiguravanja pružanja zdravstvene usluge ostalim bolesnicima. Posebno sam ponosan na ovo izazovno razdoblje i konačne pokazatelje po kojima i u najtežim periodima COVID-19 bolesti s nužnim angažmanom anesteziologa u respiratornim centrima tzv. »hladni kirurški program« nije pao ispod 70 posto.

Veliki uspjeh u ove dvije godine je dovršetak radova na izgradnji nove bolnice »Žena i dijete«. Usprkos pandemiji i globalnim ekonomskim i društvenim poremećajima, izgradnja je dovršena bez kašnjenja, precizno u zadanim rokovima. Dodatni veliki infrastrukturni projekt koji je upravo dovršen je ranije opisan rad na projektu Europske investicijske banke. Zadovoljstvom me ispunjava i uspješno kontinuirano obnavljanje ključne medicinske opreme čije ćemo nove akvizicije uskoro javno predstaviti, zapošljavanje i razvoj mladih stručnjaka te izrada i implementacija ključnog institucijskog dokumenta Strategije razvoja KBC-a Rijeka 2021. – 2025.

Uz mnoge druge, praktički dnevne izazove i njihovo uspješno rješavanje, u ove dvije godine me posebno veseli unapređenje komunikacije s korisnicima naših usluga i trud u poboljšanju njihovog zadovoljstva pruženim uslugama. Rad na navedenom je najbolje ilustriran osnivanjem i visokom produktivnošću Koordinacije za bolesnike i udruge bolesnika KBC-a Rijeka. U brizi za zaposlenike posebno želim istaknuti osnivanje Povjerenstva za unapređenje radnog okruženja djelatnika s invaliditetom, a tu je i niz drugih, meni iznimno dragih ostvarenja.

Ostajem do kraja mandata

Praktički čim ste stupili na dužnost ravnatelja počele su spekulacije da je ravnateljska funkcija u vašem slučaju samo stepenica do funkcije ministra zdravstva. I danas se mogu čuti priče o vašem odlasku s funkcije, primjerice spominje se Sveučilište i neke županijske zdravstvene ustanove. Ostajete li ravnatelj riječke bolnice do kraja mandata?

– Na mjestu ravnatelja namjeravam ostati do kraja mandata. Velika mi je želja dovršiti započeti projekt i dočekati fazu punog uhodavanja nove bolnice te ostaviti ustanovi i zajednici projekt III. faze u što višem stupnju spremnosti. Moj primarni poziv je interna medicina i kardiologija, te zvanje fakultetskog nastavnika. Ove me aktivnosti osobno ispunjavaju i vesele te se njima i sada bavim u maksimalno raspoloživom vremenu usprkos svim obvezama i 24-satnom angažmanu koji ravnateljska odgovornost u ovako velikom sustavu nosi.

»Slučaj onkologija« potaknuo brojna poboljšanja

Krajem ljeta u KBC-u Rijeka se dogodio slučaj Klinike za radioterapiju i onkologiju na kojoj su zbog skrivanja i neadekvatnog skladištenja lijekova za onkološke bolesnike otkaz dobile tri zaposlenice, uključujući i bivšu predstojnicu. Što ste poduzeli da se takvi slučajevi više ne ponove, ne samo na konkretnoj klinici, već i na ostalim radilištima u KBC-u Rijeka?

– Neželjeni događaji uvijek trebaju biti izvor za poboljšanja, prevenciju i unapređenje. Upravo kad je riječ o navedenom primjeru, na Klinici za radioterapiju i onkologiju uspostavili smo niz organizacijskih poboljšanja u segmentu pružanja medicinske skrbi, planske i ciljane edukacije medicinskog osoblja, nabavi medicinske opreme i dostupnosti medicinskih postupaka koji se prije nisu rutinski provodili. S ciljem povećanja kvalitete tretmana bolesnika, kroz administrativnog koordinatora smo na Kliniku preuzeli brigu o naručivanju bolesnika na praktički sve dijagnostičke pretrage čime smo im značajno olakšali položaj, ali i osigurali da se svaka iduća kontrola i terapija isporuče u optimalno vrijeme, bez ikakve odgode. Osigurali smo da stručnjaci i specijalisti drugih grana koje onkološki bolesnici trebaju dolaze njima, a da se potreba za odlascima na druge odjele i klinike smanji na minimum ili potpuno ukine.

U pogledu poslovanja koje smo i do sada detaljno pratili, a tu moram podsjetiti da sam kao ravnatelj donio odluku o uvođenju ranije spomenute e-ljekarne kao najpreciznijeg sustava kontrole potrošnje i unazad više od godine dana inventure koje su se radile jednom svake godine prebacio u tromjesečne, što je samo do sada rezultiralo smanjenjem zaliha lijekova i potrošnog medicinskog materijala od oko 30 posto. Iz predmetnog slučaja smo stekli neke nove spoznaje o mogućim nesukladnostima izvan dosega redovnih revizijskih, inventurnih, financijskih i drugih kontrola te iste pretvorili u preventivne mjere koje primjenjujemo na razini cijelog KBC-a Rijeka.

Uspjeh reforme ovisi o svima, pa i o bolesnicima

Što očekujete od najavljene zdravstvene reforme i novih zakona o zdravstvenoj zaštiti i obaveznom zdravstvenom osiguranju?

– Uvjeren sam da će zdravstvena reforma koja je pred nama, a koju prate izmjene temeljnih zakona iz područja zdravstvene zaštite, donijeti značajna poboljšanja. Važno je napomenuti da su već duže vrijeme komunikacija i konzultacije na navedenu temu vrlo intenzivne unutar zdravstvenog sustava te da predloženi reformski paket nastoji u svakom segmentu iznaći optimalna rješenja na korist u prvom redu bolesnika. Iznimna kvaliteta ove reforme je njena puna otvorenost i uključivanje prihvatljivih i argumentiranih prijedloga. Ogroman je to i sveobuhvatan posao na kojem treba čestitati ministru Berošu i njegovim suradnicima, ali i svima koji su pozitivnim pristupom i trudom pridonijeli projektu. Stava sam da uz dobru komunikaciju, trajnu implementaciju pozitivnih pomaka i nesebično zalaganje, ovoj reformi trebaju nastaviti doprinositi svi dionici u sustavu pružanja zdravstvene zaštite, a to su djelatnici u zdravstvu, ali i naši bolesnici.