Riječka sloboda izborena je hrabrošću, krvlju i žrtvom, a ujedinjeni Riječani, Primorci, Gorani i otočani svojom su borbom i pobjedom protiv njemačkog okupatora ispisali najvažnije povijesne stranice ovoga grada, kazano je na svečanosti 80. obljetnice oslobođenja Rijeke i proslave pobjede Narodno-oslobodilačke vojske u Drugom svjetskom ratu.

Ususret 3. maju, danu kada se navršava okruglih 80 godina od završetka riječke bitke, u “Kockici” Muzeja grada Rijeke održana je svečana akademija u spomen i sjećanje na 3. svibanj 1945. godine, veliki trijumf partizanskih jedinica, žrtve fašističkog i nacističkog terora te borce Četvrte Jugoslavenske armije koji su prevagnuli u najtežoj bitci koja se u ratu odvila na području Hrvatske.

Događaju su prisustvovali predstavnici gradskih i županijskih vlasti i ustanova, primorsko-goranskih općina i gradova, članovi udruga antifašističkih boraca i antifašista, saborski zastupnici, kao i 100-godišnji Vrbenčan Josip Valković, borac 13. primorsko-goranske udarne divizije koja je sudjelovala u Riječko-tršćanskoj operaciji oslobođenja zapadnog dijela Hrvatske i Slovenije.

Naša i europska pobjeda

Kako je u svom govoru naveo predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Vojko Obersnel, upravo su odlukom vrhovnog štaba NOVJ na čelu s Josipom Brozom Titom za pokretanjem operacije, kao i njenim uspjehom, stvoreni preduvjeti za političke pregovore i definiranje granica novonastale države.

– Da Četvrta armija nije odradila svoje teške bitke koje je vodila od Crikvenice i Vinodola, Gorskog kotara, preko Rijeke i okolice, Istre, Slovenskog primorja do Trsta, pitanje je kako bi naše granice danas izgledale.

Već to je dovoljan razlog da budemo zahvalni ljudima koji su sudjelovali u borbama, a pogotovo onima koji su dali svoje živote. Zajedno obilježavamo važan dan za povijest Rijeke, ali obilježavamo i 80. godišnjicu pobjede nad fašizmom i nacizmom u cijeloj Europi na kojoj je izgrađena nova, moderna i demokratska Europa.

Naša je obveza da se sjetimo tih dana i ljudi, te sjećanje prenosimo mlađim generacijama jer nažalost i u Hrvatskoj, i u Europi i u svijetu postoje snage koje žele promijeniti povijest i koje jačaju na idejama vrlo sličnim fašističkima i onom što se 20-tih i 30-tih godina događalo u Njemačkoj i Italiji, rekao je Obersnel.

Dinko Tamarut, predsjednik SABA PGŽ, istaknuo važnost 43. istarske i 13. primorsko-goranske divizije koje su okupljale borce s ovog područja i dale velik doprinos pobjedi nad nacizmom.

– Od 12. travnja kada je oslobođen Pag, do 6. svibnja 1945. kada su vođene zadnje borbe u okolici Pasjaka na ovom su se području vodile žestoke borbe, a da nije bilo vojničke pobjede partizana, ne bi bila izvojevana ni ona diplomatska jer se postratni politički poredak već skrojio.

Ne smijemo zaboraviti da su u 4. Jugoslavenskoj armiji bile uključene i naše jedinice, a to je zajedništvo Riječana, Primoraca, Gorana i otočana kasnije pokazano i u Domovinskom ratu.

Mi u Savezu antifašista i dalje ćemo njegovati tradiciju antifašističke borbe i zalagati se za mir, slobodu, pravdu, jednakost, jednostavno za bolji život, naveo je Tamarut.

Pokušaji mijenjanja istina

Dan oslobođenja Rijeke uzvanicima je čestitao i gradonačelnik Marko Filipović, osvrnuvši se na rastući revizionizam i pokušaje mijenjanje povijesnih istina.

– Naši sugrađani i pripadnici partizanskog pokreta prije 80 godina su izborili ono najvrjednije što narod može imati – slobodu. U riječkoj je bitci gotovo tri tisuće partizana položilo svoje živote, a neki od hrabrih boraca koji su pokazali hrabrost, zajedništvo i solidarnost žive i danas.

Osamdeset godina kasnije moramo prepoznati izazove s kojima se suočava naše društvo, svjedoci smo pokušaja da se žrtve i heroji proglase krivcima, a zločinci kao osloboditelji, što je napad ne samo na našu prošlost, nego i sadašnjost i budućnost.

U našem društvu i dalje postoje glasovi koji relativiziraju zločine fašizma, umanjuju značaj antifašističkog otpora i rehabilitiraju ideje koje su Europu i svijet donijele do ponora, čemu uvijek treba reći ne, kazao je Filipović.

Zamjenica župana PGŽ Marina Medarić ovom je prilikom istaknula kako su ljudi ovog kraja uvijek bili u prvom redu kada se gradila država na temeljima antifašizma, demokracije, tolerancije i otvorenosti.

– Ponosni smo na povijesnu činjenicu što je upravo iz Hrvatske krenuo antifašistički pokret, upalivši plamen slobode i otpora prema okupaciji, plamen koji se širio i ujedinio civilizirani svijet u borbi protiv nacizma.

Antifašizam je duboko ukorijenjen u ljudima ovog kraja, dio je našeg identiteta kojeg se nećemo odreći, on je naša povijest koju smo krvlju ispisali, ali i naš zalog za generacije koje tek stasaju i dolaze, kazala je Medarić.

U glazbeno-kulturnom dijelu svečanog programa, kojeg je vodila Irena Grdinić, nastupili su sopranistica Vanja Zelčić koja je uz pijanisticu HNK Ivana pl. Zajca Nataliyu Marychevu otpjevala nacionalnu himnu “Lijepa naša domovino”, Vokalno-instrumentalni sastav Vladarice s izvedbama partizanskih pjesama “Šume, šume” i “Crveni makovi” te “Ay Carmela”, kao i glumac Drame riječkog HNK Mario Jovev koji je interpretirao komad poljske pjesnikinje Wisławe Szymborske “Kraj i početak”.