RIJEKA – Kad je u Rafineriji nafte Rijeka, prije punih pet mjeseci, privremeno obustavljena proizvodnja zbog radova na njezinoj modernizaciji, iz Ine se najavljivalo da će prekid proizvodnje potrajati do početka travnja ove godine, kad je proces prerade sirove nafte na Urinju trebao biti pokrenut. Proizvodnja još nije pokrenuta, prekid zbog kojeg hrvatsko tržište naftnih derivata u jeku jedne od najvećih energetskih kriza u potpunosti ovisi o uvozu i dalje traje, a iz Ine je potvrđeno da će puna prerada krenuti tek sredinom svibnja.

Mehanički radovi

Upravu Ine pitali smo u kojoj su fazi radovi na modernizaciji, odnosno izgradnji postrojenja za preradu teških ostataka nafte (koking), zajedno s novim pratećim pogonima i prilagodbom postojećih postrojenja, kao i kada će dio radova zbog kojih je proizvodnja prekinuta biti završen, te kada će rafinerija ponovo započeti s preradom nafte. Iz Ine odgovaraju da su »mehanički radovi pri kraju«.

– Radovi su se odvijali na postrojenju Hidrokreking, postrojenju za proizvodnju sumpora i sustavu loživog plina. Cilj tih radova je bio usklađivanje postojećih postrojenja s novim DCU postrojenjem. Trenutačno su u tijeku pripreme za konačno testiranje sustava (commissioning), s obzirom na to da je potrebno provesti inspekcije opreme, testove nepropusnosti i funkcionalno ispitivanje regulacijskih krugova prije samog puštanja u rad. Što se tiče ostalih procesnih spojeva budućeg DCU postrojenja s postojećem sustavima, svi su uspješno izvedeni, čime je osiguran budući priključak DCU postrojenja u sustav rafinerije bez potreba za zastojem. Postupno puštanje postrojenja u rad predviđeno je krajem travnja, dok se puna proizvodnja očekuje sredinom svibnja, stoji u odgovoru naftne kompanije.

Prekid proizvodnje bio je nužan, kako je u nedavnom razgovoru za Novi list objasnio Goran Pleše, operativni direktor Rafinerija i marketinga u Ini, zbog radova na postojećim postrojenjima koja su morala biti u potpunosti razmontirana, nadograđena i usklađena po kapacitetu s novim postrojenjima te montirana natrag na svoje mjesto. Ina se, prema dosadašnjim objašnjenjima iz uprave, na prekid proizvodnje koji je ugovoren s izvođačem radova na izgradnji kokinga, odlučila tijekom zimskih mjeseci, ponajprije zbog velikog sezonskog rasta potražnje za naftnim derivatima tijekom turističke sezone.

Ina je, otkako je prekinuta proizvodnja u Rijeci, uvozila gotovo 200 tisuća tona derivata mjesečno, odnosno ukupno više od 900 tisuća tona.

Koking postrojenje

Riječka rafinerija, naime, ni kad radi tijekom cijele godine, ne proizvodi dovoljno dizela za potrebe Ine na hrvatskom, a kamoli na okolnim tržištima, zbog čega je nacionalna naftna kompanija i do sad uvozila velike količine ove vrste goriva. Količina uvezenog dizela u nekim se godinama penjala i do 400 tisuća tona. Kako će rafinerija, nakon završetka modernizacije, moći isplativo raditi punim kapacitetom od 4,3 milijuna prerađene sirove nafte godišnje, pri čemu će dosadašnji teški i na tržištu gotovo bezvrijedni produkti prerade u novom koking postrojenju biti prerađivani mahom u dizel i petrol koks, Ina će proizvoditi dovoljno dizela ne samo za opskrbu hrvatskog tržišta, već i dijela okolnih, a predviđa se da će se dio derivata proizvedenih u Rijeci izvoziti i morskim putem na mediteransko tržište, zbog čega Ina planira izgradnju novog, većeg pristaništa u luci za prekrcaj derivata u bakarskom zaljevu.

Izgradnja koking postrojenja eliminirati će i potrebu za uvozom vakuumskog plinskog ulja(VGO), proizvoda koji je sa sadašnjom tehnologijom prerade neophodan za proizvodnju dizela u Rijeci, a kojeg Ina uvozi iz Rusije. S obzirom na sankcije Rusiji zbog napada na Ukrajinu, Ina će VGO moći iz Rusije uvoziti samo do kraja ove godine, nakon čega će morati potražiti druge izvore, ukoliko s početkom godine koking ne bude pušten u rad.

Predsjednik uprave Ine Peter Ratatits nedavno je potvrdio kako će, do puštanja koking postrojenja u rad, rafinerijska proizvodnja biti prekinuta još u jednom navratu, ali je istaknuo kako će biti riječ o puno kraćem prekidu od sadašnjeg.

Prekid nužan iako u nezgodno vrijeme

Iz uprave je dosad u nekoliko navrata objašnjavano da je prekid došao u vrlo nezgodnom trenutku energetske krize uslijed rata u Ukrajini i visokih cijena naftnih derivata. Naglašeno je ipak da je prekid morao biti tijekom ove zime, zbog potrebe za povećanom proizvodnjom ljeti, inače bi to značilo odgodu cijelog projekta modernizacije za godinu dana, jer bi proizvodnja mogla biti prekinuta tek u listopadu ili studenom ove godine, da to nije učinjeno lani.

Ina je, unatoč velikoj potražnji na europskom tržištu, za vrijeme prekida uspjela osigurati dovoljne količine derivata, a novo postrojenje za preradu teških ostataka nafte trebalo bi u potpunosti eliminirati potrebu za uvozom, kada bude pušteno u pogon u prvoj polovini iduće godine, kako planiraju u Ini.