SEDAM DESETLJEĆA

Predstavljena monografija Skijaškog kluba Rudnik iz Tršća: Čuvanje sjećanja na 70 godina rada zaljubljenika u skijanje

Marinko Krmpotić

Monografiju je njezin autor i priređivač Ivan Janeš u svojoj pozdravnoj riječi nazvao spomen-knjigom koja čuva sjećanja na sedamdeset godina rada ljudi zaljubljenih u alpsko skijanje, ali svakako se kroz knjigu zrcale i društvene, gospodarske i ostale promjene i život tog doba u ovom dijelu Gorskog kotara



 


TRŠĆE – Na proslavi pedesete obljetnice Skijaškog kluba Rudnik iz Tršća, a to je bilo 2003. godine, prvi se put javila ideja o pisanju teksta o povijesti tog kluba. Dvadeset godina kasnije, na proslavi sedamdesete obljetnice, ta je ideja zaživjela kao obimna knjiga koja na detaljan način govori o povijesti jednog od najstarijih hrvatskih skijaških klubova. Najzaslužniji za to su njen autor i pređivač Ivan Janeš te Goran Šoštarić, predsjednik Rudnika i urednik ove knjige, napomenuo je Zvonimir Lipovac kojem je u ime kluba pripala čast u prepunom Domu kulture »12. rujan« u Tršću pozdraviti nazočne i voditi program. Klub je, istaknuo je Lipovac, osnovan 1952. godine na inicijativu tadašnjeg učitelja Vladimira Takača, a ime mu je po obližnjoj planini dao Joško Volf. U početku je klub okupljao alpske skijaše, skijaše trkače i skakače, a prvi veći uspjesi uslijedili su sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća i to od trenutka kad je Branko Volf, tada učitelj skijanja u Rijeci, počeo raditi i u Rudniku. Brojni su tadašnji članovi kluba nastupali na brojnim natjecanjima po tadašnjoj državi, pri čemu su skijaši Rudnika bili u vrhu alpskog skijanja u Hrvatskoj, a već tada su se isticali i kao vrsni organizatori – rekao je Lipovac.


Osamdesete vrhunac


Goran Šoštarić podsjetio je da je Rudnik osnovan 2. prosinca 1952. godine, a kroz monografiju ideja je bila prikazati razvoj skijanja u Hrvatskoj, Gorskom kotaru i čabarskom kraju, s posebnim osvrtom na Tršće u kojem je klub i osnovan. Upravo stoga monografija nadilazi naše okvire – naglasio je Šoštarić, spomenuvši i niz zanimljivih pojedinosti zabilježenih u knjizi. Primjerice, u početku su često skije članovi izrađivali sami, a nije trebalo puno da članovi Rudnika počnu nastupati i izvan okvira svog zavičaja (Delnice, Mrkopalj, Bled, Platak, Sljeme…) da bi 1968. godine dio njih bio sudionik omladinskog prvenstva Jugoslavije koje je bilo održano u Mariboru. Posebno bitan događaj bila je izgradnja skijališta na Rudniku do čega je došlo 1967. godine, a koliko je to skijalište važno, vidi se i iz činjenice da su najbolji rezultati ostvarivani kad je skijalište radilo.





– Vrhunac rada kluba bile su osamdesete kad je klub brojio 220 članova od kojih su 45 bili natjecatelji, a tada su organizirana i brojna kvalitetna natjecanja poput, primjerice, pionirskog prvenstva Jugoslavije u veleslalomu i spustu na kojem je nastupilo 125 natjecatelja. Nažalost, sve slabije zime i raspad bivše države dovodi do krize i manjeg interesa za rad, a do novog uzleta dolazi 2002. godine kad upravljanje skijalištem preuzimaju Hrvatske šume. Članstvo raste, stvara se ekipa od 18 natjecatelja koji ostvaruju zavidne rezultate u Cro Ski kupu, a stvara se i vrlo kvalitetna baza skijaških sudaca. Ski klub Rudnik posebo je dobar u pripremama natjecanja, čak i izvan Hrvatske (Slovenija, Austrija), a vrlo su aktivni i u organizaciji utrka Svjetskog kupa na Sljemenu i to od samog početka tih utrka 2005. godine, pri čemu je bitno istaći da su među samo šest hrvatskih klubova koji su uključenu u organizaciju tog velikog natjecanja – rekao je Šoštarić, istaknuvši da se aktivnosti kluba baš od te godine u velikoj mjeri sufinanciraju upravo iz sredstava ostvarenih na tim poslovima, a ni ove monografije ne bi bilo da nije bilo tog izvora sredstava.


Četiri cjeline


Šoštarić je posebno zahvalio autoru i priređivaču monografije Ivanu Janešu koji je u okviru čabarskog ogranka Matice Hrvatske pripremio i objavio 113 knjiga. Posljednju u tom nizu, monografiju o Rudniku, Janeš je u svojoj pozdravnoj riječi nazvao spomen-knjigom koja čuva sjećanja na sedamdeset godina rada ljudi zaljubljenih u alpsko skijanje, ali svakako se kroz knjigu zrcale i društvene, gospodarske i ostale promjene i život tog doba u ovom dijelu Gorskog kotara.


– Knjigu sam podijelio u četiri cjeline kroz koje je obrađeno skijanje u Hrvatskoj te, naravno, život i rad kluba u Tršću i na čabarskom području, a radili smo je s istim žarom i ljubavlju s kojima su u proteklih sedam desetljeća radili brojni članovi ovog kluba – rekao je prof. Janeš, a svakako treba istaknuti da je promociju sjajnim nastupom upotpunio Ženski pjevački zbor Vita Neo iz Ravne Gore.


Pokretne trake od ove zime


Pozdravne riječi slavljenicima i okupljenima uputili su u ime Hrvatskog skijaškog saveza Rene Fleiss, u ime Ski saveza PGŽ-a Denis Štimac, a nekako su najbolje primljene riječi Sanje Arh Fućak, bivše članice Kluba i predstavnice Grada Čabra, koja je rekla da je pred koji dan potpisan ugovor s Primorsko-goranskom županijom o nabavi pokretne trake za sanjkalište koje će, nadaju se, možda već ove zime proraditi na prostoru skijališta Rudnik, čime će se Čabar priključiti onim goranskim sredinama u kojima ova infrastruktura vezana uz županijski projekt razvoja malih skijališta i sanjkališta već postoji.