U sklopu nacionalnog programa Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske započela je izrada digitalne konzervatorske podloge za kulturno-povijesnu cjelinu grada Raba.

Riječ je o strateškom dokumentu kojim se sagledavaju sve prostorne, povijesne, arhitektonske i kulturne vrijednosti povijesne gradske jezgre i njene kontaktne zone, te definiraju smjernice za očuvanje i budući razvoj.

Svrha izrade nove konzervatorske podloge nije samo zaštita, već i promišljeno usmjeravanje razvoja u skladu s povijesnim identitetom mjesta, uzimajući u obzir i suvremene potrebe stanovnika.

Operativni dio provedbe programa izrade trajat će do kraja travnja 2026. godine, a u sklopu toga procesa planiraju se i konzultacije s lokalnom zajednicom te dionicima u prostoru, uz opsežno terensko istraživanje i dokumentiranje.

Program financira Europska unija u sklopu instrumenta oporavka NextGenerationEU. Nositelj izrade konzervatorske podloge za grad Rab je Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba. Stručni tim koji radi na izradi konzervatorskoga plana okuplja povjesničare umjetnosti i arhitekte te druge stručnjake iz više znanstvenih i stručnih ustanova, a izrada se koordinira i s nadležnim Konzervatorskim odjelom u Rijeci te s Gradom Rabom kao lokalnom zajednicom.

Stručni voditelj izrade je Boris Dundović, mag. ing. arch. i konzervator arhitekt, koji je na ovom nacionalnom programu i među ključnim stručnjacima.

Digitalne konzervatorske podloge predstavljaju novu generaciju konzervatorskih dokumenata – izrađuju se u GIS okruženju, sadržajno su standardizirane, te će po završetku biti javno dostupne javnosti putem platforme e-Građani i Geoportala kulturnih dobara RH. Osim analize i dokumentiranja povijesnog urbanog tkiva, konzervatorske podloge sadrže i konkretne mjere za očuvanje i revitalizaciju postojećeg fonda graditeljskog naslijeđa.

Izrada konzervatorske podloge važan je korak u prepoznavanju i očuvanju identiteta grada, ali i u njegovom odgovornom planiranju. Ovaj proces bit će svakako prilika za dijalog između struke i lokalne zajednice, uz zajednički cilj očuvanja bogatog kulturnog nasljeđa Raba.

“Rab je grad jedinstvene i složene stratigrafije, čija je kulturno-povijesna jezgra u svakom svom segmentu ujedno i povijesni dokument koji bilježi cjelokupni razvoj grada – od liburnskog naselja i potom rimskog municipija, preko srednjovjekovne morfologije, sve do historicističkih interpolacija i suvremenijih intervencija u posljednjih stotinjak godina.

Zadaća konzervatorske podloge upravo je u tome da sve te slojeve prepozna, analizira, vrednuje i uskladi u jedan smislen okvir zaštite te održiv sustav kriterija za buduće zahvate i aktivno korištenje prostora”, izjavio je Dundović.