Jezik creskih kalifata

Zanimljiva izložba i plivački maraton uvod su u treće izradnje manifestacije “Creski kaić – Dani pomorske baštine”

Walter Salković

Foto W. Salković

Foto W. Salković

Izložba pod gradskom ložom posvećena je očuvanju pojmova vezanih uz otočnu brodogradnju, a pobjednici dvaju maratona su Patrik Eremija i Klara Kosanović te Marco Urbani i Kristina Miletić



CRES – Iako će se treće izdanje manifestacije »Creski kaić – Dani pomorske baštine i tradicije« održati od 30. kolovoza do 5. rujna, neke točke programa već su realizirane.


U organizaciji Kluba daljinskog plivanja Primorje, a u suradnji s Otočnom razvojnom agencijom i Jedriličarskim klubom Reful, održana su dva plivačka maratona – Prvi, »Novi mul« na 1.000 metara, sa startom kod novog lukobrana i ciljem u creskoj luci, te Drugi plivački maraton »Sveti Marko« od Valuna do Cresa na ruti dugoj 8.000 metara. Na kraćoj utrci najbrži su bili Patrik Eremija iz KDP-a Primorje kod muškaraca i Klara Kosanović, članica »Kantride«, kod žena. Na dužoj dionici najbrži plivač bio je Marco Urbani iz »Splita«, a plivačica Kristina Miletić. Dodijeljena su i priznanja najuspješnijim Cresanima, Davidu Toiću za kraću te Damianu Jedretiću za dužu relaciju. Nakon prvog sportskog događanja ovogodišnjeg Kaića održan je i prvi kulturni program – ispod lože na glavnom gradskom trgu otvorena je izložba »Creski kaić: Od ašte do timuna – pojmovnik creske brodogradnje«. Okupljenima su se obratili Jelena Dunato, autorica izložbe i prateće brošure, Marčelo Damijanjević, predsjednik JK-a Reful koji je i glavni organizator manifestacije, a izložbu je službeno otvorila Sanja Živanović, direktorica Turističke zajednice.


– Kad pokušavate sačuvati baštinu, shvatite da ona brzo nestaje i da je to borba s vremenom. Prethodne dvije godine spašavali smo kaić kao predmet, kao ideju, kao simbol creske brodogradnje, a ove godine uzeli smo u zadatak spasiti rječnik creske brodogradnje. Riječi koje se ne koriste brzo nestaju iz jezika i jednom kad se izgube, kad ih ljudi prestanu koristiti, one se zaborave i više ih nema. A onog trenutka kad više ne znate kako nazvati neki predmet – i on nestaje iz sjećanja, rekla je Dunato koja u brošuri podsjeća da je na području Cresa sačuvano još stotinjak kaića. Nitko ih više ne gradi, rijetki se popravljaju i većina ih propada, a zajedno s njima nestaje i specifični jezik creskih kalafata.




Popratna brošura se može besplatno dobiti u Creskom muzeju i njezina je posebna vrijednost što je autorica na jednom mjestu prikupila lokalne izraze vezane uz creski kaić i brodograditeljske alate.


Izložba se sastoji od šest panoa s osnovnim informacijama o tradicionalnoj gradnji kaića te velikim crtežom creske barke na kojem su označeni nazivi svih njezinih dijelova. Izloženi panoi ostat će ispod lože do 5. rujna, a na otvorenju izložbe mogao se razgledati i originalan brodograditeljski alat. Damijanjević je najavio da će već u srijedu započeti petodnevna radionica izrade tradicijskog jedra, a dan kasnije i brodograditeljska radionica.