Projekti šest udruga s otoka Krka, uz još sedam projekata udruženja s ostalih kvarnerskih otoka, odabrani su i uvršteni u krug šezdesetak onih koje će ove godine financijski podržati Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a temeljem ovoljetnog javnog poziva za prijavu projekata poticanja razvoja civilnog društva na otocima u 2023. godini.

Odluka o odabiru projekata organizacija civilnog društva na otocima kojima se dodjeljuju financijska sredstva u okviru raspoloživih sredstava državnog proračuna za ovu godinu obuhvaća sredstva u ukupnom iznosu od 319.254 eura, a slijedom provedene evaluacije prijava pristiglih na javni poziv, najveći iznos državne potpore (među krčkim “dobitnicima”), u vrijednosti 6.396 eura, ostvarila je udruga Obala naših unuka za projekt “Plava vreća protiv smeća”.

Vrijedne novčane potpore

Neznatno manjom financijskom potporom Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU podržalo je i udrugu Eko Kvarner, s iznosom 5.832 eura.

Spomenuta će sredstva biti usmjerena provedbi projekta “Osnivanje i optimizacija energetskih zadruga i energetskih zajednica na hrvatskim otocima”.

Vrijednu novčanu potporu s istog osnova ostvarili su i otočni lovci, članovi Lovačkog društva Šljuka 1924 Omišalj kojima je isto ministartvo dodjelilo 5.280 eura za njihov projektni plan uređenja staza i puteva.

Projekt “Na pola puta” iza kojeg stoje članice udruženja Žene za otok istim će javnim pozivom uprihoditi financijsku podršku u vrijednoti 5.271 euro, dok predstavnici Katedre Čakavskog sabora Kornić, za svoj projekt katalogizacije glagoljskih pojava otoka Krka mogu računati na podršku u iznosu 3.216 eura.

Posljednji, financijski najmanji ali ne i najmanje vrijedan projekt krčkih udruga koji će u ovoj godini financijski biti podržan od spomenutoga ministarstva jest onaj kojeg već dulji niz godina provode članovi Udruge sopaca otoka Krka.

Njihovoj će školi kanta iz državnog proračuna, s pozicija navedenog resornoga tijela, dodijeljeno biti nezanemarivih 2.800 eura.

Najagilniji na Lošinju

Spomenimo i da su među otočnim udruženjima u ovom natječajnom postupku najagilniji bili predstavnici civilnog sektora s otoka Lošinja pa je tako tamošnjem Društvu naša djeca, za projekt očuvanja i promocije vodenih biotopa – Osorske lokve, dodijeljeno tek nešto manje od 6.900 eura.

Vrijednu potporu dobiti će Udruga za promicanje vizualne i multimedijalne kulture Artour – Nerezine kojoj je za projekt promicanja i oživljavanja hrvatske baštine “Sinergija sjećanja” osigurano 6.600 eura.

Čak 6.500 eura usmjeriti će se i lošinjskom Centru za zdravo odrastanje “Idem i ja”, i to za projekt “Zelena praksa”, a sa šest tisuća eura podržan će biti i projekt “BAŠtina ME BRIGA”, lošinjskoga Instituta za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet.

Neznatno manje iznose potpora od Ministarstva regionalnog razvoja dobila su još dva lošinjska udruženja – Društvo za zaštitu životinja Mali Lošinj, za projekt “Otok – stanište, a ne samo destinacija”, odnosno Zajednica Talijana Mali Lošinj za projekt “Kulturna baština otočana, očuvanje povijesti, jezika i kulture Talijana na području Lošinja”.

Njima su pak dodijeljena financijska sredstva u iznosu od 5,6 odnosno 5,4 tisuće eura. Gradsko društvo Crvenog križa Rab, svojim projektom “HodaMare”, izborilo se pak za potporu u iznosu 7.102 eura.

Cilj javnog poziva bilo je stvaranje povoljnoga okruženja za razvoj civilnog društva na otocima, jačajući ulogu i kapacitete organizacija civilnog društva i podržavajući njihovo umrežavanje.

Predstavnici resornog ministarstva, predstavljajući rezultate provedenih postupaka istakli su i da u red “specifičnih ciljeva” koji se tim programom sad već godinama ostvaruju spada i osnaživanje uloge ali i kapaciteta organizacija civilnog društva na otocima, i to putem provedbe kvalitetnih projekata i inicijativa kojima se doprinosi poboljšanju kvalitete života otočnog stanovništva.

Prijavitelji javnog poziva mogle su biti isključivo organizacije civilnog društva koje imaju sjedište i djeluju na području otoka.

Koliko je udruga na otocima?

Od sveukupno 51.863 udruga koje djeluju u našoj zemlji, njih 2.123 registrirano je na otocima, doznajemo od predstavnika Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

To u relativnom smislu znači da tek 4,1 posto hrvatskih udruga civilnog društva čine one s otočnim predznakom. Uzevši u obzir da Republika Hrvatska broji 48 naseljenih otoka, uključujući i poluotok Pelješac, vrijedan je spomena i podatak da udruge danas djeluju na čak 42 naseljena otoka iz čega je razvidno da je 84 posto otoka danas “pokriveno” registriranim udrugama.

Zanimljiv je i pokazatelj da su otoci s najviše aktivnih udruga, sukladno podacima iz prosinca 2020. godine, otok Krk s 286 aktivnih udruženja, Brač na kojem djeluje 235 različitih civilnih udruga, te Korčula, sa svoje 234 aktivne udruge.

Spomenuti treba i podatak da je posredstvom javnih poziva kakav je sad proveden u djelo od 2008. pa do prošle, 2022. godine na otocima iz državnog proračuna potpomognuto bilo nešto više od 430 projekata udruga civilnoga društva, i to s 913.272 eura, bez ovih tri stotine i “kusur” tisuća eura koji će se očito i više no društveno aktivnim otočanim civilnim aktivistima usmjeriti u 2023. godini.