Razvoj zaleđa

Opatijski IDS-ovci imaju rješenje za opstanak “gornjih krajeva”

Aleksandra Kućel Ilić

Marin Starčić i Astrid Knežević / Foto Aleksandra Kućel Ilić

Marin Starčić i Astrid Knežević / Foto Aleksandra Kućel Ilić

u Gradskom vijeću namjeravaju odmah predstaviti projekt pokretanja klastera OPG-a, kojih je na opatijskom području 80-ak međusobno organizacijski, funkcionalno i ekonomski nepovezanih



Razvoj opatijskog zaleđa temelj je opstanka i napretka turizma Opatijske rivijere, prihvatili mi to ili ne, trendovi se mijenjaju i ponuda »sunce i more« više nije dovoljna za privlačenje u neku destinaciju.


IDS će se odlučno zalagati za projekte koji će osigurati opstanak i razvoj naših »gornjih krajeva«.


Tako ćemo u Gradskom vijeću odmah predstaviti projekt pokretanja klastera OPG-a, kojih je na našem području 80-ak međusobno organizacijski, funkcionalno i ekonomski nepovezanih.




Osnovni cilj inicijative je povezivanje postojećih OPG-ova, njihovo okrupnjavanje te promocija, distribucija i prodaja autohtonih ekoproizvoda pretežito za potrebe turističkog tržišta, kao i smanjenje troškova.


Veoma bitan element je prepoznatljivost, stoga bi svi proizvodi proizvođača u klasteru imali oznaku porijekla i zajednički naziv, odnosno brend pod kojim bi se plasirali na tržište.


Brendirani, ekološki i autohtoni proizvodi u današnje vrijeme postiže višu cijenu, odnosno dodanu vrijednost, a trendovi u potražnji također idu tome u prilog – rekli su na konferenciji za novinare opatijski IDS-ovci Marin Starčić i Astrid Knežević.


Smatraju da bi dionici klastera osim OPG-ova bile hotelske kuće i restorani, obrazovne institucije, turistička zajednica i lokalna samouprava. OPG-ovi bi bili uključeni kao proizvođači, turistički sektor kroz distribuciju proizvoda, TZ kroz promociju brenda, obrazovne institucije kroz edukaciju vlasnika OPG-ova, a lokalna samouprava s određenim subvencijama OPG-ovima ili ustupanjem zemljišta u svojem vlasništvu za širenje poljoprivrednih površina.


– Ovaj projekt ima mnogo prostora za širenje te se nadamo da će kao takav biti i prepoznat, a sve u cilju da »domaći čovek ostane na svojoj zemje« – zaključili su Starčić i Knežević.