OPATIJA – Opatijska kućanstva i gospodarski subjekti plaćat će 33 posto veći fiksni dio cijene prikupljanja otpada, odlučilo je opatijsko Gradsko vijeće. Cijena obvezne minimalne javne usluge koju na području Opatije obavlja KD „Komunalac” Jurdani sa sadašnjih će 11,40 eura mjesečno narasti na 15,22 eura (PDV uključen), dok će se cijena za kućanstva koja kompostiraju biootpad s 9,92 eura mjesečno podignuti na 13,24 eura.

Po istoj osnovici (13,47 eura bez PDV-a mjesečno) narast će i cijene paušala za gospodarske subjekte koji se obračunava prema vrsti djelatnosti obavljane unutar objekta, a novi cjenik javne usluge na snagu bi trebao stupiti u rujnu.

Skupi otkup

Izmjene odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada u Gradskom su vijeću podržali vijećnici SDP-a, Kvarnerske inicijative, Akcije mladih te Rajko Pupavac s nezavisne liste Neve Slani, dok je sadržano bilo troje vijećnika HDZ-a te Igor Matković (Nezavisna lista Neve Slani).

Kako je kazao Alan Sanković, direktor KD-a „Komunalac” Jurdani, cijena paušala za korisnike ostaje najniža u usporedbi sa svim komunalnim društvima u Primorsko-goranskoj županiji koje biootpad prikupljaju odvojeno, te je jedinstvena za stanovnike svih liburnijskih općina i gradova.

– U posljednje dvije godine cijene preuzimanja po toni glomaznog otpada i po toni miješane ambalaže značajno su porasle, točnije za 59, odnosno 76 posto. Drastično rastu i prikupljene količine ambalaže, a svake godine rastu i troškovi zbrinjavanja mješovitog komunalnog otpada te biootpada. Povećanjem cijene pratimo trendove na tržištu kako bismo održali postojeći standard, nju nismo željeli dodatno povećavati kako bi pokrili iduće četiri godine, jer bismo time dodatno potpomogli inflatornu spiralu, kazao je Sanković.

Kao razloge za povećanje fiksnog dijela cijene, direktor „Komunalca” istaknuo je i inflaciju, nabavku posuda za otpad te amortizaciju vozila, no najveći udio u povećanju cijene, točnije 37 posto, odnosi se povećanje troškova rada, u što se ubraja povećanje plaće radnika „Komunalca” pod stopom od 15 posto te angažman agencijskih radnika, naveo je.

Prema Sankovićevim riječima, mještani Opatije povoljniju cijenu obvezne usluge mogu ostvariti kompostiranjem u dijelu svoje okućnice, što dokazuju predavanjem Izjave o kompostiranju prema KD-u „Komunalac”.

HDZ-ov amandman da podmirivanje razlike u povećanju cijene prikupljanja otpada, kada su u pitanju kućanstva, na sebe preuzme Grad Opatija nije dobio podršku većine u opatijskom Gradskom vijeću.

– Razvidno je kako će cijene prikupljanja dodatno rasti u budućnosti, a iz ovog se prijedloga iščitava da Grad Opatija kao osnivač „Komunalca” na sebe ne želi preuzeti financijsku odgovornost za ovu odluku,kazao je HDZ-ov predlagač Domagoj Tramontana, dok je gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin kako amandman nije moguće usvojiti jer on ne sadrži niti proračunsku stavku niti izračun o sredstvima koje bi Grad morao izdvojiti.

– Nema razloga da Grad Opatija podmiruje to povećanje, građani koji ga ne mogu financijski podnijeti već su obuhvaćeni gradskim socijalnim programom prema kojem uslugu prikupljanja otpada ne plaćaju niti će plaćati u budućnosti. Također, „Komunalac” nema tehničkih mogućnosti da sprovede ovakvu mjeru, a prepravka njihovog informatičkog sustava košta i zahtijeva vrijeme, kazao je Kirigin.

Javno dobro štiti gradski interes

Sat i pol dugom te žustrom prepirkom opatijski su vijećnici nastavili raspravu o gradskom prijedlogu za pomicanje granice pomorskog dobra kojim opatijske vlasti žele steći uvjete za samostalno uređenje tri atraktivne gradske lokacije – Pančere, odnosno Slatine, zatim Tomaševca, te Zerta, tj. opatijskog Mula. Premda Gradsko vijeće po ovoj točci nije donijelo odluku, već je na sjednici samo informirano o prijedlogu o kojem će sastančiti županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra, a konačnu odluku donijeti Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, vijećnici su iznijeli niz kritika na plan gradonačelnika Kirigina, od kojih se malo njih može podvesti pod kategoriju konstruktivnih.

– Cilj opisanih prijedloga je da se granica pomorskog dobra uskladi sa stvarnim stanjem, na način da prostor koji izađe iz pomorskog dobra u cijelosti postane javno dobro kojim u potpunosti samostalno upravlja Grad Opatija. Promjena granice trebala bi riješiti niz nelogičnosti vezanih uz postojeću granicu pomorskog i javnog dobra, kazao je opatijski pročelnik za komunalni sustav, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Filip Vlah. Naznačio je kako se na području Zerta granica pomorskog dobra nastoji translatirati na granicu lučkog područja umjesto da zauzima zidove Ljetne pozornice kao što je trenutno slučaj, dok se na Tomaševcu granica sa gornje granice šetališta želi pomaknuti izvan postojeće komunalne infrastrukture, dječjeg te sportskog igrališta. Na području Slatine iz režima pomorskog dobra izmjestio bi se gornji i donji dio kompleksa Pančera te šetnica uz Ulicu Maršala Tita.

– Prostor ispod Pančere 30 godina izgleda tako kako izgleda, zjapi zatvoren, prazan i prljav. Naravno da oporba neće biti odgovorna ako se raspiše koncesija za Pančeru, a Grad Opatija ju ne dobije. Cijela ideja pomicanja granice pomorskog dobra za cilj ima uređenje tog prostora na način da se koncesioniranje ne dogodi, i da tamo ne dođe netko koga ne želimo. Čekam da od oporbe čujem što se može i treba napraviti kako bi se uredilo cijelo područje oko plaže Slatina, kazao je Kirigin, uz oštri retern vijećnika s liste Neve Slani.

– Morska šetnica, kupalište Slatina i Pančera su građevine povezane s pomorskim dobrom, Lungomare je integralni dio pomorskog dobra. Vi predlažete ukidanje statusa pomorskog dobra bez argumenata, i to pod krinkom imaginarnog uređenja o kojem ne dajete informacije. Ne objašnjavate što će se dogoditi sa zakupcima jer ne štitite njihov interes, a ovim prijedlogom radite protiv Grada Opatije i građana, kazala je Neva Slani, dok je njen kolega Igor Matković kazao da se o „sjecanju cjeline kupališta Slatina” treba raspisati referendum. Rajko Pupavac s iste liste poručio je da i u slučaju ukidanja statusa pomorskog dobra s traženog područja ne postoji sigurnost da će ta područja Ministarstvo ustupiti Gradu Opatiji na upravljanje.

Čelnik HDZ-ova Kluba vijećnika Domagoj Tramontana kazao je kako nelogičnosti po pitanju granica pomorskog dobra treba ispraviti.

– Prijedlog nije nužno loš, dijelovi javnog puta ne mogu biti pomorsko dobro, kao ni poslovni prostori na Pančeri. No na opatijskom Mulu žele se izdvojiti dijelovi koji jesu pomorsko dobro. Također, namjera Grada Opatije mora biti zaštita obalnog šetališta, a status pomorskog dobra to čini u velikoj mjeri. Gradonačelnik je u ranijim slučajevima tražio da se atraktivnim parcelama ukine status javnog dobra, zato slična bojazan postoji i ovdje, kazao je Tramontana, na što je Kirigin odgovorio kako o skidanju statusa javnog dobra odlučuje Gradsko vijeće, a ne gradonačelnik.

– Ovdje ne postoji jednostavno rješenje, ali želim vjerovati da će RH raditi u interesu svog naroda i da će, ako skinu status pomorskog dobra, biti razumni i slijediti interes lokalnog stanovništva. Veći dio predloženih dijelova zakonski se može proglasiti komunalnom infrastrukturom i istog trenutka postaje vlasništvo Grada Opatije kao javno dobro. Želim da time upravlja Grad, a ne koncesionar koji će gledati samo svoj džep, a ne i javni interes, kazao je opatijski gradonačelnik. Istaknuo je kako će vijećnici i javnost biti obavješteni kada se bude pokretala rasprava o načinu obnove Pančere i Slatine kako bi svi zainteresirani mogli dati svoje prijedloge.

Parkirne zone štite mještane

Tijekom aktualnog sata, na pitanje o cijenama u pojedinim parkirnim zonama vijećnika HDZ-a Domagoja Tramontane gradonačelnik Kirigin je kazao kako je namjera stvaranja tzv. stanarske zone parkinga davanje prioriteta domicilnom stanovništvu putem uvećavanja cijena za opatijske goste. Kirigin je naveo i kako će se pokušati sa značajnim podizanjem cijena parkinga u 4. zoni, tj. frekventnim lokacijama u centru grada, za treći i svaki sljedeći sat kako bi se povećala fluktuacija ljudi.

Gradonačelnik je obavijestio i kako bi opatijski Dom zdravlja svoja vrata trebao otvoriti početkom iduće godine, no kako nabava unutarnje opreme i namještaja čeka rebalans proračuna PGŽ-a, a naveo je i kako je Grad Opatija zajedno s Binom Istra otkupila terene za izgradnju servisnih cesta kako bi mještani naselja Slavići, Travičići i Zubinići imali brzi priključak na dionicu Veprinac – Matulji autoceste A8.