Studio 20A

VIDEO Načelnik Lovrana Bojan Simonič: ‘Kvalitetne prijedloge treba podržati bez obzira od koga dolaze’

Edi Prodan

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

"Lovran je mjesto ugodnog življenja, mnogo radimo i na tome kao bi uvjeti iz godine u godinu bili još i bolji"




Bojan Simonič, načelnik Općine Lovran u drugom mandatu, jedan je od najznačajnijih članova Akcije mladih. K tome, s obzirom na funkciju, njezin je možda i najuspješniji predstavnik. Vrsni matematičar, u gimnaziji je postizao sjajne rezultate na nacionalnoj razini, kasnije magistar ekonomije koji u svom radu isprepliće ekonomiju i politiku, točnije vrlo jasna i principijelna načela koja od svog osnutka prije skoro dvadeset godina zastupa Akcija mladih.


Prije svega to su razvoj bez prioriteta stvaranja profita i to na osnovama ekologije. Iako je u slučaju Lovrana riječ o poprilično zadovoljnoj sredini koja svoj stoljetni razvoj temelji prije svega na turizmu i s njime povezanim djelatnostima, zanimljivo je kako je jedina JLS koja već dugi niz godina na čelnu poziciju bira predstavnika jedne od najprogresivnijih hrvatskih stranaka.




Kako to pojašnjavate načelniče Simonič. U Lovranu je osobni, zahvaljujući Vama, sve više i društveni standard poprilično visok, sa strane gledajući reklo bi se – samo da tako ostane?


– Istina, Lovran je mjesto ugodnog življenja, mnogo radimo i na tome kao bi uvjeti iz godine u godinu bili još i bolji. I sam se ponekad začudim što sve jedan neveliki grad poput Lovrana, kao i mjesta koja se nalaze unutar naše općine, nudi svojim stanovnicima. K tome, vrlo smo blizu otvaranja i impresivnog društvenog doma u prostorima nekadašnje vojarne tako da će društveni standard dobiti i jednu sasvim novu, još i znatno višu razinu.


Kad govorimo o infrastrukturi, prometno zagušenje, posebno u ljetnim mjesecima jedno je od najgorih na Kvarneru. Kako to da se unatoč jasnim projekcijama godinama na tom planu baš ništa ne mijenja?


– Prometna infrastruktura lošija nam je od susjednih jedinica lokalne samouprave na Liburniji – državna prometnica koja prolazi kroz centar mjesta još nema alternative. Matulji su ovih dana u središtu pozornosti zahvaljujući razvoju upravo prometne mreže, Opatija ima Novu cestu, Mošćenička Draga je s kružnim tokom na glavnoj prometnici koja ide prema Puli riješila većinu svojih problema, dok Lovran ima silno zagušenje u svom centru. Tako je, jer na žalost nismo sami gospodari prostora na kojem bi se izgradila zaobilazna cesta, budući da dio prelazi i kroz Opatiju. Postoje naime planovi, sklopljeni sporazum s okolnim JLS-ima i županijskim i nacionalnim razini koji Lovran spajaju s autocestom na izlazu iz Tunela Učka. S obzirom na to da smo u jeku izgradnje spoja Matulja i tunela Učka, idealni je trenutak i za izgradnju naše prometnice, ili kako mnogi s pravom kažu – sad ili nikad. Ta bi se cesta iznad Lovrana spajala na kružni tok s kojeg bi se išlo u sam centar, na današnju glavnu prometnicu, dok bi drugi krak išao do još jednog kružnog toka nedaleko Medveje. Na taj bi se način došlo do tako potrebnog rasterećenja našeg centra, a značajno bi dobili na povezivosti kako Mošćenička Draga, tako i trajektno pristanište Brestova. Dobila bi tu puno i sama Opatija kroz rasterećenje Ičića i Nove ceste, ali još uvijek nije učinila dovoljno kako bi omogućila prolazak te prometnice svojim dijelom teritorija. Nadam se ipak da će se i to uskoro pokrenuti, te da će taj projekt procijenjene vrijednosti oko 10 milijuna eura, uskoro zaživjeti.


Pripadnik ste Akcije mladih, stranke koja je 2005. godine i osnovana u Lovranu. Uspješni ste i u Kastvu, pa i na županijskoj razini, i u svakom ste slučaju osvježenje u hrvatskoj blokovski definiranoj političkoj sceni.


– Imamo svoje principe od kojih ne odstupamo, dio njih je i ekologija koje se danas iskazuje kao gorući problem, a ono što mene osobno, kao i stranku čiji sam jedan od pokretača, karakterizira je činjenica da ne gledamo iz koje je stranke neki prijedlog stigao nego koja je njegova kvaliteta. Nemamo baš nikakvih problema prihvatiti dobar prijedlog čiji god bio, što, na žalost, nije karakteristika aktualne hrvatske politike na bilo kojoj razini. Dio našeg zadržavanja na čelnoj poziciji u Lovranu počiva i na takvom stavu. Kao drugo ne opterećujemo se prošlošću, gledamo naglašeno u budućnost, a iako je prva garnitura osnivača u ozbiljnim godinama, što nam nekad znaju predbacivati vezano uz naš naziv, jako je velik broj i novih članova, onih koji imaju godina koliko smo i mi imali kad smo osnivali Akciju mladih.


Foto Vedran Karuza


Bili ste aktivni na izgradnji POS-ovih stanova koji su svakako preduvjet zadržavanja mladih, tu je i društveni dom, brojne sportske i kulturne udruge – gdje je problem?


– Govorimo li o privatnoj izgradnji, najveći je problem cijena četvornog metra građevinskog zemljišta koja je danas dosegnula 350 eura. Istina, radi li se o višestambenoj zgradi s nekoliko katova to i nije toliki problem koliko činjenica da su cijene rada, posebno kod pojedinih struka, u nekoliko godina višestruko narasle što je dovelo i do jako velikih poskupljenja “kvadrata” stana. Zna se događati, što je problem, da ljudi iznajmljuju svoje stanove kao apartmane u Lovranu, a žive negdje drugdje. Ta pojava kod nas još nije izražena koliko u nekim drugim sredinama, ali negativno djeluje i na kvalitetu turističke ponude i na dostupnost stanova za dugoročni najam i treba se s tim problem suočiti. Izgradnja stanova za mlade obitelji je svakako jedan od prioriteta.


Iako se prema kvaliteti smještajnih jedinica, turističkom prometu, sadržajima kod kojih prednjači zadivljujuća lista vrhunskih restorana na svom, pa i ne tako malom, 21 četvornom kilometru, može smatrati kao vam je turizam dovoljan, u kojem bi se smjeru moglo dodatno disperzirati gospodarski razvoj što bi sasvim sigurno blagotvorno djelovalo i na povećanje broja stanovnika?


– Ponekad se može čuti kako je potreban razvoj poljoprivrede, no površina koju zauzima općina Lovran ipak nije tako velika da bi mogla osigurati njezin razvoj. Uostalom i u prošlosti smo se opskrbljivali s proizvodima iz susjedstva, iz Istre i iz slovenskih sela. Imamo mi svoje domaće adute, kao što su to primjerice maruni ili trešnje, no s naših površina ne može se konkurirati ozbiljnijoj poljoprivrednoj proizvodnji.


Poznati ste po brojnim manifestacijama koje povezuju tradiciju i moderna vremena te svakako valoriziraju i pojedine prirodne datosti koje vas krase?


– Manifestacije gastronomskog tipa koje nastaju na osnovi našeg prirodnog blaga, od šparuga, trešanja do najpopularnijih maruna, privlače jako velik broj posjetitelja i svakako idu u red najpopularnijih događanja takvog tipa na Kvarneru.


Čudesno, četvrto po redu izdanje Svjetlarne Lovran počelo je u vikendu koji je ostao iza nas, slijedi i njegova druga faza, zadnjeg vikenda u studenom. Kakve su impresije?


– Svjetlarna je projekt nastao u okviru EPK, pokazao se jako dobrim potezom te je jako atraktivan i domaćim i gostima. K tome, upotpunjuje sadržaj u studenom, a kako su tada i dani znatno kraći, program kreće u vrijeme kad je moguće uživanje za sve generacije. Iako sličnih projekata ima i na drugim mjestima, Lovran je zahvaljujući igri svijetla i boja baš posebno lijep. Dio je to sadržaja koji povezuju kulturu ali i turizam, svakako i još jedna potvrda da u Lovranu u svako doba godine imamo sadržajnu ponudu kao i život, zaključio je Simonič.