Vratite nam Doru

Veliki gubitak za grad pod Učkom: ‘Dora pripada Opatiji kao festivalskom gradu, mora se tu vratiti 2025. godine’

Aleksandra Kućel Ilić

Arhiva NL

Arhiva NL

Dora je za Opatiju jedna velika, jako velika reklama, i ne donosi joj korist samo zbog prometa, rekao je opatijski zlatar Antun Glasnović



OPATIJA – Vijest da se popularna Dora, hrvatski izbor pjesme za Euroviziju ove godine u veljači neće održati u Opatiji, izazvala je velik broj komentara u opatijskoj javnosti. O Dori se uvijek dosta polemizira pa su i komentari šaroliki – i dok jedan dio građana s kojima smo razgovarali smatra da je manifestacija neopravdano preskupa i da se zbog nje sportašima privremeno oduzima sportska dvorana koja postaje velebna pozornica za televizijski prijenos uživo, drugi kažu da je odlazak ovog festivala, ne ulazeći u samu kvalitetu pjesama i izvođača, za turističku Opatiju u svakom slučaju velik gubitak.


Festivalski grad Opatija je, kako smatraju, brend, grad u kojemu je nastao velik i iznimno poznati festival u bivšoj državi i u kojemu se potom, u Hrvatskoj, Dora kakvu danas poznajemo i rodila. Neki će se s nostalgijom prisjetiti i onih dana koji nisu tako daleki, a tijekom kojih je Kristalna dvorana hotela Kvarner u Opatiji uspjela gotovo istovremeno ugostiti i izbor hrvatskog predstavnika za Eurosong, i Porin koji je također u svom premijernom izdanju, da se ne zaboravi, održan u Opatiji, te čak i Izbor za Miss Hrvatske… Šušur nad šušurom! U Opatiji tih dana nije bilo koga nije bilo – sve su se estradne ličnosti na više ili manje dana zadržale u gradu.


Grad festivala


U međuvremenu su se okolnosti promijenile, Opatija je izgradila ne samo novu sportsku dvoranu, već i Centar »Gervais«, te se nakon višegodišnje stanke, održavanja u Zagrebu, pa čak i privremenog ukidanja klasičnog izbora pjesme uz koju će se Hrvatska predstaviti na Eurosongu – Dora 2019. godine konačno uspjela vratiti u festivalski grad. Posljednjih se pet godina ovaj festival održavao u Sportskoj dvorani »Marino Cvetković«, što prema raspoloživim informacijama neće biti i ove godine u veljači…


Antun Glasnović

Antun Glasnović




– Odlazak Dore iz Opatije nije se smio dozvoliti. To je otprilike kao da se svjetski poznati festival u San Remu odjednom odluči održati u Rimu. To ne bi bilo to, niti bi se to u Italiji dozvolilo. Dora je za Opatiju velika, jako velika reklama i ne donosi joj korist samo zbog prometa koji se u tim danima izvan ljetne sezone ostvari. Njezin je značaj puno veći jer se Opatija kao grad festivala stalno pojavljuje u medijima, svi o njoj govore. Opatija mora biti prva, a ne stotinu i prva, i već sada treba započeti dogovore za 2025. godinu i vratiti u grad ovaj festival – rekao je opatijski zlatar Antun Glasnović koji izričito smatra da je Dori mjesto u Opatiji i niti u jednom drugom gradu u Hrvatskoj.


Reklama puno znači


Da se uz Doru vrlo lijepo popune dani između karnevala i Uskrsa, u veljači kada nema navale turista, smatra opatijski ugostitelj Robert Marinčić kojemu je također žao zbog odlaska Dore i nada se da je to tek privremeno.


Foto Vedran Karuza


– Svima je jasno da je manifestacija skupa, no za Opatiju je Dora važna. Donosi nam desetak dana posla u veljači, nadoveže se na Valentinovo ili u tom nekom razdoblju, a i reklama koju donosi stalno spominjanje Opatije u medijima i prijenos na televiziji puno znače i ne treba to zanemariti – naveo je Marinčić koji se nada da će se 2025. godine Dora vratiti u Opatiju.


Velik zagovornik povratka Dore u Opatiju je i poznati opatijski hotelijer Krunoslav Kapetanović.


Festivalski brend


– Kada smo svojevremeno na sjednicama Turističkog vijeća raspravljali o tome treba li ili ne Opatiji Dora, mogu reći da sam bio najgorljiviji zagovornik povratka Dore u ovaj grad. Na određeni način Dora pripada Opatiji kao festivalskom gradu i dolasku u Opatiju se vesele i sami sudionici festivala i svi koji sudjeluju u organizaciji, baš kao i domaćini koji s ponosom mogu reći da je Dora nastala upravo u Opatiji i to je povijesni podatak. Opatija nije običan grad, ona je festivalski brend. Neugodno me iznenadila vijest da se Dora ove godine, kada Opatija slavi 180 godina organiziranog turizma, neće održati kod nas. Ne znam detalje zbog čega je do toga došlo, no imam osjećaj da će biti žao i gospodarstvenicima i građanima i gradskoj vlasti koja je, prema onome što sam saznao u razgovoru s gradonačelnikom, zainteresirana da Dora bude u Opatiji, ali jasno je da za ljubav treba dvoje. No, ljude koji se bave turizmom i gradsku vlast ova situacija ne treba obeshrabriti, već se svi zajedno trebamo i dalje boriti i vratiti Doru u Opatiju – smatra Kapetanović.


Foto Marko Gracin


Ugostitelj Stipe Dunatov na temelju vlastitog dugogodišnjeg iskustva rada u Opatiji smatra da u ovom gradu traje borba za naklonost svakog gosta jer, kako navodi, nije dovoljno samo imati lijep grad na lijepoj poziciji, već na pravi način posložiti »mozaik od 101 kockice«.


– Od tog našeg mozaika koji Opatija ima mi svake godine uspijemo uništiti pokoju kockicu i narušiti joj ugled. Godinama smo tražili da se Dora vrati u Opatiju i konačno je to i uspjelo, no sada se opet vraćamo na početak. Nije nam ovo baš lijep dar za visoku obljetnicu, 180 godina turizma u Opatiji – komentirao je Dunatov.


Stipe Dunatov


Blašković: Dora se mora vratiti u grad gdje je rođena


Opatijac Bruno Blašković također smatra da je odlazak Dore iz Opatije nedopustiv i da se 2025. godine festival mora vratiti u grad gdje je i rođen.


Arhiva NL


– Opatija ima svoj imidž i nije usporediva s ostalim gradovima. Onaj šarm koji je oduvijek imala treba nadograđivati i poboljšavati se iz godine u godinu, a ne obrnuto. Dori je mjesto u Opatiji koja je odličan domaćin i koja se oduvijek znala nositi s dolaskom estradnih ličnosti, još u vremenima bivše države i velikog festivala u to vrijeme. Tradicija se ne smije zanemariti, na nju trebamo biti ponosni i svatko u svojoj struci, na svoj način, dati doprinos i vratiti Opatiju na onu poziciju koju je oduvijek i imala, o čemu slikovito govori i podatak da je baš u našem gradu prije 180 godina rođen hrvatski turizam – zaključio je Blašković.