Tradicija koja traje

Od Gimkane do Preluka i Učke: Donosimo priču o 80 godina oktanske povijesti Matulja

Aleksandra Kućel Ilić

Snimci iz arhive AMD Matulji i Novog lista

Snimci iz arhive AMD Matulji i Novog lista

Kroz AMD Matulji su prošle brojne generacije članova, vozača, mehaničara, organizatora, sudaca i zaljubljenika u auto-moto sport



Povijest auto-moto sporta u Matuljima puno je više od priče o motociklima, automobilima i utrkama. To je priča o ljudima koji su svojim entuzijazmom, znanjem, radom i ljubavlju prema motorima stvarali sportsku tradiciju koja traje već osam desetljeća – rekao je Dean Grbac, predsjednik Auto-moto društva Matulji koji se prisjetio važnih trenutaka iz prošlosti i povezao ih sa sadašnjošću.


Izložba »Od Preluka do matuljske Gimkane«, na kojoj je bilo izloženo gotovo 500 fotografija, pokazala je koliko je ta povijest bogata i koliko je generacija sudjelovalo u njezinu stvaranju. Fotografije, dokumenti, pehari i drugi sačuvani materijali omogućili su da se na jednom mjestu prikaže veliki dio te »oktanske povijesti« – od prvih poslijeratnih godina, preko slavnog Preluka, automobilističkih i motociklističkih utrka, pa sve do današnjeg vremena.


Snimci iz arhive AMD Matulji i Novog lista


Od moto-sekcije do Auto-moto društva Matulji


Kako je istaknuo Grbac, organizirana povijest auto-moto sporta u Matuljima počinje 1946. godine, neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Tada je osnovana moto-sekcija pri Fiskulturnom društvu »Naprijed«, a među najzaslužnijim začetnicima bio je Dante Saletnik, čija je automehaničarska radionica postala jedno od središta razvoja motociklizma i automobilizma u ovome kraju. No povijest automobilizma i motociklizma u Matuljima započela je i prije, organizacijom utrka na Preluku kao i prema Učki, a prva brdska auto utrka na Učku održana je 22. rujna 1929. godine…!


Snimci iz arhive AMD Matulji i Novog lista




– Uz Dantea Saletnika treba spomenuti Ivu Ambrožića, Vinka Puharića, Dušana Šimunića, Ivana Sinčića, Tomu Radetića, Franju Sušnja, Radovana Rubešu i Antona Ćikovića – ljude koji su u vrlo skromnim poslijeratnim uvjetima pokrenuli nešto što će desetljećima obilježavati Matulje i cijeli ovaj kraj – naveo je predsjednik AMD-a Matulji.


Snimci iz arhive AMD Matulji i Novog lista


Moto-sekcija je 1947. godine nastavila djelovati u okviru Narodne tehnike, a 1948. godine formalno je osnovano Auto-moto društvo Matulji.


– Ipak, mi u AMD-u volimo reći da je naša priča počela upravo 1946. godine, osnivanjem prve moto-sekcije. Društvo se od samih početaka nije bavilo samo sportom. Organiziralo je osposobljavanje vozača, razvijalo tehničku kulturu i okupljalo mlade ljude zainteresirane za mehaniku, motocikle i automobile. Tada nije bilo današnjih uvjeta, moderne opreme, velikih sponzora ni logistike. Motocikli su se pripremali i popravljali u lokalnim radionicama, uz mnogo ručnog rada, znanja i improvizacije. Ali postojali su entuzijazam, ljubav prema sportu i želja za natjecanjem. Već krajem 1946. moto-sekcija imala je oko 50 aktivnih članova, a 1948. godine oko 120 članova, što najbolje govori koliko je velik interes za motociklizam i automobilizam već tada postojao. Kada govorimo o povijesti auto-moto sporta ovoga kraja, nemoguće je zaobići Preluk, jednu od najpoznatijih motociklističkih staza nekadašnje Jugoslavije. Utrke na Preluku održavale su se od 1946. godine, a od 1947. bodovale su se i za prvenstvo Jugoslavije. Na toj su stazi nastupala velika imena tadašnjeg motociklizma, a Matulji su dali brojne vozače i sportske djelatnike koji su ostavili trag u nacionalnom i međunarodnom sportu – dodao je Dean Grbac.



Preluk, Učka i velika imena


Među najvažnijim imenima svakako je obitelj Saletnik. Dante Saletnik bio je jedan od pionira automobilizma, dok je njegov sin Luciano Saletnik postao jedan od najuspješnijih motociklista svojega vremena. Osvojio je naslov prvaka Jugoslavije u klasi do 500 cm³ 1954. godine, a iste je godine na Preluku ostvario i zapažen brzinski rekord.


Snimci iz arhive AMD Matulji i Novog lista


– Važno mjesto u povijesti zauzimaju i Vinko Surina, Viktor Marčan i Ottavio Leghissa, dok je u automobilizmu posebno značajan Drago Matijević, koji je početkom sedamdesetih godina osvajao naslove prvaka Jugoslavije. Veliko značenje imala je i brdsko-brzinska utrka Matulji – Učka, koju je AMD Matulji prvi put organizirao 1954. godine. Utrka je okupila više od stotinu prijavljenih natjecatelja i postala važan dio domaće automobilističke scene. Kasnija desetljeća donijela su nove generacije vozača i sportskih djelatnika. Među imenima koja svakako treba spomenuti, Zdravko Matulja, europski prvak 1982. godine u klasi do 50 cm³, zatim Stojan Vlah i Rajko Vlah, istaknuti automobilistički natjecatelji, te Dražen Srdoč, koji je 1992. godine postao prvi prvak Hrvatske u klasi 250 cm³. Tu su i Saša Matušić i Luka Matušić, motocross vozači koji su nastavili obiteljsku vezu s motociklizmom, kao i brojni drugi vozači i sportski djelatnici koji su kroz različita razdoblja predstavljali Matulje. U novijoj povijesti treba spomenuti Stefana Bonettia, Maurizija Bottalica, Salvatorea Salustra, europske motociklističke prvake koji nastupaju za AMD Matulji, kao i Vigora Grbca deveterostrukog prvaka Hrvatske i Centralno Europske Zone u autocrossu, kao dio generacija koje su nastavile natjecateljsku i sportsku tradiciju. Ne smijemo zaboraviti ni ljude koji su djelovali u organizaciji i iza scene – mehaničare, suce, organizatore i sve one koji su svojim radom omogućavali da se natjecanja održavaju. Auto-moto sport nikada nije bio samo sport vozača. Iza svakog rezultata uvijek je stajala velika ekipa ljudi – otkrio je Grbac.


Snimci iz arhive AMD Matulji i Novog lista


Koliko je ljudi prošlo kroz AMD Matulji


Pitali smo ga i koliko je ljudi prošlo kroz AMD Matulji, na što je odgovorio: – Tijekom osam desetljeća kroz društvo su prošle brojne generacije članova, vozača, mehaničara, organizatora, sudaca i zaljubljenika u auto-moto sport. Točan ukupan broj svih ljudi koji su tijekom 80 godina bili članovi društva danas je teško utvrditi bez kompletne arhive. Međutim, već podatak o 50-ak članova krajem prve godine djelovanja i oko 120 članova 1948. godine pokazuje koliko je društvo od samih početaka bilo snažno ukorijenjeno u lokalnoj zajednici, ali sa sigurnošću možemo reći da nema kuće u Matuljima koja nije dala člana, koji je sudjelovao u utrkama kao natjecatelj ili kao član tima ili sudionik organizacije natjecanja.


AMD Matulji tijekom svoje povijesti prolazio je kroz različita razdoblja – od velikih sportskih i organizacijskih uspjeha do razdoblja u kojima je bilo teško održavati kontinuitet aktivnosti. No ono najvažnije nikada nije nestalo – interes ljudi ovoga kraja za auto-moto sport. Današnje Auto-moto društvo Matulji nastavak je te bogate tradicije, ali je njegova današnja organizacijska struktura nastala na nešto drukčiji način.


– Današnji AMD Matulji osnovala su četiri kluba: MK Matulji Racing, ACK Kvarner, AK Učka Sport i ASK Kastavac. Udruživanjem tih klubova stvorena je nova organizacijska platforma koja je objedinila različite grane auto-moto sporta – motociklizam, automobilizam, motocross, autosport i organizaciju natjecanja. To je ujedno i svojevrsni nastavak tradicije. Kroz desetljeća su se mijenjali klubovi, ljudi, vozila i discipline, ali zajednička poveznica ostala je ista – ljubav prema automobilima i motociklima te želja da se u Matuljima i okolici očuva i razvija auto-moto sport. Upravo je povezivanje različitih klubova i ljudi danas velika vrijednost. Omogućuje nam da iskustvo starijih generacija prenesemo na mlade i da se tradicija koja je započela još 1946. godine nastavi i u budućnosti – zaključio je Grbac.


Snimci iz arhive AMD Matulji i Novog lista


Gimkana – natjecanje koje povezuje generacije


Po njegovim riječima, Gimkana je danas jedan od najprepoznatljivijih simbola auto-moto tradicije Matulja. Njezini počeci sežu u 1946. godinu, kada su na Kantridi održana rana natjecanja u vožnji spretnosti motociklima i mopedima. Krajem pedesetih godina Gimkana se preselila pred matuljsku osnovnu školu, gdje je s vremenom postala tradicionalno okupljanje motociklista i publike.


Riječ je o natjecanju u kojem nije presudna samo brzina. Vozači moraju pokazati spretnost, preciznost, koncentraciju i dobru kontrolu motocikla. Na poligonu ih čekaju čunjevi, prepreke i različiti elementi koje moraju svladati uz što manje pogrešaka i u što kraćem vremenu. Posebna vrijednost Gimkane je njezina pristupačnost. Ona nije rezervirana samo za profesionalne vozače i iskusne natjecatelje. Na poligonu se mogu okušati djeca, mladi, odrasli i veterani. Upravo zato Gimkana predstavlja događaj koji povezuje generacije.


– Ovogodišnje izdanje, održano 26. rujna, okupilo je više od 80 natjecateljica i natjecatelja. Najmlađa sudionica imala je samo četiri godine, a najstariji natjecatelj 88 godina. Takva razlika u godinama najbolje pokazuje što Gimkana predstavlja – ljubav prema motociklima, druženje i sportsku tradiciju koja se prenosi s generacije na generaciju. Gimkana to su Matulji, Matulji su Gimkana. Kroz desetljeća Gimkana je okupila velik broj sudionika. Točan ukupan broj teško je utvrditi bez potpune arhive svih održanih izdanja, ali njezina dugovječnost i kontinuirani interes javnosti govore dovoljno sami za sebe – objasnio je Dean Grbac.


Suradnja između lokalne zajednice i AMD-a Matulji je odlična, te se aktivnosti društva odvijaju uz dugogodišnju podršku Općine Matulji koja podupire njihov rad i ponosna je na svih 80 godina organizirane povijesti auto-moto sporta u Matuljima.


Matuljci na najvišim funkcijama hrvatskog i međunarodnog auto-moto sporta


– Posebno smo ponosni što se tradicija AMD-a Matulji posljednjih godina ne nastavlja samo kroz vozače i natjecanja, već i kroz sportske djelatnike koji obnašaju neke od najodgovornijih funkcija u hrvatskom i međunarodnom auto-moto sportu – kazao je Grbac, te u nastavku naveo i o kojim je ljudima riječ.


U posljednjih pet godina posebno se ističe upravo on, Dean Grbac, predsjednik AMD-a Matulji, koji je obnašao funkciju sportskog direktora cestovnih motociklističkih utrka u Hrvatskom motociklističkom savezu (HMS), bio je tajnik motociklističke federacije Alpe Adria te sportski direktor za kružne auto utrke u Hrvatskom auto i karting savezu (HAKS) i višestruko nagrađivani sportski djelatnik za organizacije sportskih natjecanja te za zasluge u sportu. Posljednje četiri godine obnaša i funkciju Race Directora u NASCAR Euro Series, što je jedna od najodgovornijih funkcija u organizaciji međunarodnih automobilističkih natjecanja.


Diana Grbac Lazar obnaša funkciju Permanent President of the Stewards Panel u NASCAR Euro Series, odnosno stalne predsjednice panela sportskih sudaca, čime također ima jednu od ključnih funkcija u međunarodnom ovom prvenstvu.


Luka Gembić jedan je od tehničkih stručnjaka koji djeluju na najvišoj međunarodnoj razini. Kao tehničar sudjeluje na natjecanjima Svjetskog prvenstva u reliju – WRC, Formule 1, DTM-a i NASCAR Euro Series, MotoGP-a, a istodobno obnaša i funkciju predsjednika Tehničke komisije HMS-a. Daniel Lukić također je međunarodno angažiran kao tehničar na natjecanjima Svjetskog prvenstva u reliju, Formule 1, DTM-a i NASCAR Euro Series. Dario Rošulov obnaša funkciju direktora discipline Mini Moto u HMS-u, čime je izravno uključen u razvoj najmlađih motociklista i budućih generacija hrvatskog motociklizma. Leo Crvić direktor je discipline auto slalom u HAKS-u, dok je Maja Plavčak obnašala funkciju direktorice discipline koronometar u HAKS-u.


Važnu ulogu u razvoju automobilizma imao je i Marino Ferlan, predsjednik AMD-a Matulji u prethodnom mandatu, koji je obnašao funkciju direktora discipline brdske auto utrke pri HAKS-u.