Na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci 16. listopada 2026. održan je panel „Turizam kao nevidljivi izvoznik: Kako domaćim lancem opskrbe smanjiti uvoznu ovisnost i zadržati kapital?”. Događanje su organizirali Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu i Hrvatsko društvo ekonomista, uz partnerstvo JANAF-a.

Panel je bio posvećen ulozi turizma kao izvoznog sektora i mogućnostima jačanja domaćih lanaca opskrbe. U središtu rasprave bilo je pitanje kako snažnije povezati domaće proizvođače i turistički sektor, smanjiti uvoznu ovisnost te osigurati da veći dio vrijednosti koju turizam stvara ostane u hrvatskom gospodarstvu.

U panelu su sudjelovali Maroje Lang, viceguverner Hrvatske narodne banke; Robert Matić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije; Boris Brković, izvršni direktor prodaje i marketinga u PP Orahovica; Denis Prevolšek, direktor operacija za kolekciju objekata u Valamar Rivieri; te Tedi Chiavalon, suosnivač OPG-a Chiavalon. Panel je moderirao doc. dr. sc. Vanja Vitezić, prodekan za znanstvenu i stručnu djelatnost FMTU-a.

Događanje je povezalo predstavnike središnje banke, regionalne samouprave, domaćih proizvođača, turističkog sektora i akademske zajednice. Takav je sastav panela omogućio sagledavanje teme iz različitih institucionalnih i poslovnih perspektiva.

Uvodna obraćanja: od turističkog prihoda prema domaćoj vrijednosti

U pozdravnom obraćanju dekan FMTU-a prof. dr. sc. Marko Perić istaknuo je da se zajedničko okupljanje Fakulteta i Hrvatskog društva ekonomista održava treću godinu zaredom. Naglasio je ulogu Fakulteta u obrazovanju budućih nositelja razvoja turizma i kritičkom propitivanju izazova s kojima se sektor suočava, usmjerivši pozornost na stvarnu vrijednost koja od turističke potrošnje ostaje u zemlji.

„Koliko eura od svake turističke potrošnje zapravo ostaje u Hrvatskoj? Koliko odmah odlazi na uvoz hrane, pića, namještaja, tehnologije i svega onoga bez čega naš turizam ne može?”, upitao je dekan Marko Perić.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista prof. dr. sc. Darko Tipurić u uvodnom je obraćanju naglasio da razvojni učinak turizma ovisi o njegovim vezama s poljoprivredom, prehrambenom industrijom, obrtom i energetikom. Istaknuo je ulogu HDE-a u povezivanju znanosti, gospodarstva i javne politike te današnji panel predstavio kao uvod u 34. savjetovanje o ekonomskoj politici Hrvatske, najavljeno za početak studenoga u Opatiji. Pritom je upozorio da domaća nabava mora počivati na pouzdanosti i konkurentnosti, a ne na prisili.

„Rješenje je stvoriti uvjete u kojima se domaće može koristiti iz racionalnosti, a ne kao gesta dobre volje; stvoriti proizvođačke organizacije koje mogu objediniti količine, kvalitetu i podrijetlo, te regionalnu logistiku i financiranje koji prate cijeli lanac”, poručio je Darko Tipurić.

Perspektive panelista: planiranje, partnerstvo i dodana vrijednost

Moderator Vanja Vitezić usmjerio je raspravu na ekonomsko curenje turističkih prihoda, sezonalnost i potrebu bolje koordinacije javnih politika. Posebno je otvorio pitanje podrijetla proizvoda u cijelom lancu opskrbe, upozorivši da nabava od hrvatskog dobavljača ne znači nužno i nabavu sirovine proizvedene u Hrvatskoj.

Viceguverner Hrvatske narodne banke Maroje Lang istaknuo je važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo i potrebu promatranja njegova učinka kroz tokove prihoda i vrijednost koja ostaje u zemlji.

Upozorio je da turizam, uz snažne gospodarske koristi i važan priljev prihoda, zbog svoje velike koncentracije stvara i pritiske na cijene, tržište rada i druge djelatnosti.

Stoga je naglasio važnost povezivanja što većeg dijela turističke potražnje s domaćim gospodarstvom, kao i razvoja visokodohodovnih djelatnosti za daljnji gospodarski napredak.

„Za nas u Hrvatskoj narodnoj banci turizam je uvijek bio vrlo vidljivi izvoznik. Ja bih tu već malo izmijenio naziv panela: mi turizam doživljavamo kao važan izvoznik. Drugo, turizam smatramo ogromnim gospodarskim uspjehom i zato ga pratimo”, rekao je Maroje Lang.

Boris Brković iz PP Orahovice među ključnim je izazovima domaćih proizvođača izdvojio cjenovnu konkurentnost i organizaciju logistike, osobito pri isporuci svježih proizvoda iz kontinentalne Hrvatske prema obali.

Kao važan korak prema pouzdanijoj opskrbi istaknuo je zajedničko poslovno planiranje proizvođača i turističkih kompanija, uz pravodobne dogovore o potrebama, količinama i dinamici isporuke. Turizam je pritom opisao i kao priliku za povezivanje gostiju s domaćim proizvodima i brendovima, što može pridonijeti njihovu kasnijem izvozu.

„Ako nekoliko mjeseci unaprijed znamo potrebe, mnogo bolje možemo planirati resurse, proizvodnju i preradu kako bismo na vrijeme odgovorili na potrebe kupaca”, naglasio je Boris Brković.

Zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić naglasio je mogućnosti povezivanja proizvodnje iz Gorskog kotara i zaleđa s turističkom potražnjom na obali i otocima.

Govorio je o ulozi Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj te razvoju gastroklastera i digitalnog povezivanja ponude i potražnje. Istaknuo je važnu koordinacijsku ulogu Županije, koja održivim prostornim planiranjem može usmjeravati razvoj prema sadržajima veće dodane vrijednosti i cjelogodišnjim radnim mjestima, umjesto daljnjeg širenja smještajnih kapaciteta s malim doprinosom lokalnom lancu vrijednosti.

Otvorio je i pitanja poticajne porezne politike te uključivanja kvalitete, svježine i kraćih dobavnih lanaca u kriterije javne nabave, u okviru zakonskih pravila.

„Kroz potpore treba potaknuti da se proizvođači udružuju, moderniziraju i povećavaju proizvodnju, da razvijaju logističke pravce, sabirne centre i slično”, istaknuo je Robert Matić.

Denis Prevolšek iz Valamar Riviere predstavio je iskustvo sustavnog razvoja domaće nabave i suradnje s lokalnim proizvođačima. Naglasio je da takav model zahtijeva dugoročnu poslovnu odluku, prilagodbu različitim kapacitetima proizvođača i zajedničko rješavanje logistike i distribucije.

Kao primjere povezivanja lokalne proizvodnje i turističke ponude naveo je predstavljanje proizvoda i njihova podrijetla gostima te internetsku trgovinu Valfresco. Domaću opskrbu pritom je razmatrao i izvan hrane i pića, kroz angažiranje hrvatskih tvrtki u investicijama i opremanju objekata.

„Svim lokalnim i manjim proizvođačima vrlo je bitna garancija. To je ono što mi možemo ponuditi. To nije klasičan ugovor, nego partnerstvo, jer mi preuzimamo određeni rizik ”, rekao je Denis Prevolšek.

Tedi Chiavalon, suosnivač OPG-a Chiavalon, predstavio je model u kojem se poljoprivredna proizvodnja povezuje s vlastitom preradom, turističkim doživljajima i razvojem proizvoda više dodane vrijednosti.

Uz maslinovo ulje, govorio je o povrtlarstvu, prerađenim proizvodima, kozmetici i iskorištavanju nusproizvoda u kružnom poslovanju. Naglasio je da suradnja s hotelima domaćim proizvođačima otvara pristup gostima koji nakon upoznavanja proizvoda i proizvođača mogu postati dugoročni kupci. Upozorio je i na administrativne prepreke te potrebu javne podrške proizvodnji i očuvanju ruralnog prostora.

„Gledali smo kako ljude držati zaposlenima 365 dana. Ne možete upošljavati ljude samo oko masline, nego morate ići dalje”, poručio je Tedi Chiavalon.

Zaključne poruke panela

Iz rasprave su proizašle preporuke za ranije i zajedničko planiranje turističke potražnje i domaće proizvodnje, razvoj dugoročnih partnerskih odnosa te udruživanje proizvođača radi učinkovitije logistike, distribucije i pouzdanosti isporuke. Istaknuta je važnost kvalitete, autentičnosti i podrijetla proizvoda kao elemenata turističke ponude koji stvaraju dodatnu vrijednost, umjesto oslanjanja isključivo na najnižu nabavnu cijenu.

Završni dio panela naglasio je potrebu da turističke kompanije domaću nabavu razvijaju sustavno, proizvođači ulažu u kvalitetu i preradu, a javni sektor osigura poticajniji i usklađeniji okvir.

Među otvorenim pitanjima bili su smanjenje administrativnih prepreka, porezni tretman koji potiče proizvodnju, zaštita prostora te bolje povezivanje lokalne, regionalne i nacionalne razine. Razvoj domaćih lanaca opskrbe razmatran je i kao prilika za cjelogodišnje zapošljavanje, ruralni razvoj i snažnije povezivanje kontinentalne i obalne Hrvatske.

„Otvorili smo puno zanimljivih tema, a upućen je i apel kreatorima politika i onima koji mogu mijenjati ovaj sustav”, sažeo je moderator Vanja Vitezić prije otvaranja rasprave s publikom.

Povezivanje domaće proizvodnje s turističkim sektorom važno je pitanje za razvoj hrvatskoga gospodarstva. Stručna rasprava o lancima opskrbe pruža prostor za razmjenu znanja i iskustava te razmatranje mogućnosti smanjenja uvozne ovisnosti i zadržavanja veće vrijednosti u zemlji.