RIJEKA  Novih 2.480 slučajava zaraze koronavirsom koji su zabilježeni jučer i dalje je brojka na razini prošlotjednog kretanja epidemije u Hrvatskoj.

Od posljedica bolesti preminulo je 26 osoba, a, očekivano, i dalje raste broj bolesnika u bolnicama te broj najtežih bolesnika, koji se liječe na respiratoru, kojih je jučer bilo 118 od ukupno 1.221 pacijenta koji se zbog dijagnoze COVID-19 liječe u bolnicama. Testirano je 9.206 osoba, od čega u Primorsko-goranskoj županiji njih 957.

U PGŽ-u jučer je zabilježen 161 novi slučaj, a preminula je jedna osoba, inače korisnik jednog od triju domova za starije osobe u koje je prošlog tjedna ušao koronavirus.

– Nakon testiranja nešto manje od tisuću osoba imamo 161 pozitivan nalaz, što među brojkom obavljenih testiranja u jednom danu čini manje od 20 posto. To je dobra vijest uz ovu brojku novooboljelih i govori u prilog određene stagnacije epidemije nad brojkama od tjedan i više dana. U PGŽ-u je koncentracija novih slučajeva idalje vezana za urbaniziranu sredinu Rijeke i njezine najbliže, najnaseljenije okolice. Iza toga je najzahvaćenije područje Liburnije, dio oboljelih nalazi se na području Gorskog kotara, a onda s manjim brojem slijedi Krk i ostala područja. Distribucija je vezana za urbanu sredinu i intenzivnije kontakte među ljudima i aktivnostima koje se odvijaju svakodnevno, objasnio je jučer glavni županijski epidemiolog dr. Dobrica Rončević.

Prema njegovim riječima, situacija s prodorom virusa u domove za starije u Voloskom, Viškovu i na Kantridi u ovom je trenutku pod kontrolom. U sva tri doma zaraza je potvrđena kod 36 korisnika i devetero zaposlenih. Osim preminule osobe, u bolnicama se iz zahvaćenih ustanova liječi još petero korisnika.

Dom za starije osobe na Kantridi najveća je takva ustanova u PGŽ-u / SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Prva žrtva iz doma

– Unatrag nekoliko dana imamo tri žarišta u domovima za starije s time da je sada situacija kontrolirana utoliko što su provedene sve mjere koje smo mogli provesti za sprječavanje daljnjeg širenja virusa u domovima za starije. U jednom domu imamo 1,1 posto zaraženih, u drugom domu imamo oko deset posto zaraženih i u trećem domu imamo 23 posto zaraženih korisnika. Poduzete su mjere redovitog testiranja i praćenja kliničkog stanja zaraženih kao i odvajanja pozitivnih od negativnih, uključujući i odvajanja osoblja koje radi s pozitivnim i negativnim slučajevima. Iz domova je ukupno petero osoba hospitalizirano, a, nažalost, jedna je osoba vezana za pojavu epidemije u domovima za starije preminula. Radi se o osobi starije životne dobi s puno komorbiditeta. U PGŽ-u se idalje sve aktivnosti, uključujući školske i radne, odvijaju više-manje uobičajeno. Još je uvijek relativno velik broj aktivnih slučajeva na području PGŽ-a i taj će broj također stagnirati neko vrijeme, a u ovom se trenutku radi o 1.279 aktivnih slučajeva. To su osobe koje su izolaciji, a osim njih u izolaciji su i osobe koje su bile u kontaktu s pozitivnim osobama. Sve to ne pridonosi vitalnosti kolektiva, no svi se drže higijenskih mjera u sprječavanju širenja zaraze u svojim kolektivima te su se prilagodili situaciji pa aktivnosti idalje teku unatoč izostancima, pojasnio je Rončević.

Različite su pretpostavke kako je koronavirus ušao u tri doma za starije osobe na riječkom području. Jedna jest da je infekcija donesena iz zdravstvenog sustava, a druga da je donesena preko zaposlenih u domovima za starije.

Sustav odolijeva

– Međutim, to nisu potpuno razjašnjene situacije jer koliko su god domovi zatvoreni za posjete i općenito funkcioniraju na što zatvoreniji način, teško je kod ovakva epidemiološkog stanja utvrditi slijed zaražavanja iz opće populacije. Zaraza je u svakom slučaju došla izvana, no teško je reći je li došla preko djelatnika ili zdravstvenog sustava, ističe Rončević.

Na pitanje može li se očekivati još intenzivnije popunjavanje mjesta za COVID-bolesnike u KBC-u Rijeka s obzirom na još uvijek visoke dnevne brojke novih slučajeva zaraze koronavirusom, kao i pojavu koronavirusa u domovima za starije, Rončević kaže da, kako sada stvari stoje, sustav se u ovom trenutku može nositi s posljedicama porasta epidemije proteklih dvaju tjedana.

– S obzirom na porast dnevne incidencije, za očekivati je da će još neko vrijeme trajati priljev zaraženih čije se zdravstveno stanje komplicira nakon infekcije. No, ako epidemija bude stagnirala na ovakvom stanju, onda bi bolnički kapaciteti trebali biti dovoljni jer će se određenom dinamikom i sama bolnica prazniti nakon izliječenja tih osoba. Međutim, ako se situacija pogorša, uvijek postoji sumnja da to pogoršanje neće moći pratiti bolnički kapaciteti. Pregledom situacije s bolničkim kapacitetima u Hrvatskoj i u Primorsko-goranskoj županiji možemo biti zadovoljni jer bolnički kapaciteti u svakom slučaju prate epidemiološku situaciju u PGŽ-u. Ne treba zaboraviti da je KBC Rijeka regionalna bolnica koja teritorijalno pokriva Istarsku i Ličko-senjsku županiju pa su i one spojene posude što se tiče izazova za riječku bolnicu, upozorio je Rončević.

Traži se bolnica

Premda je KBC Rijeka i jučer po popunjenosti bio na polovici svojih kapaciteta za COVID-bolesnike te je brojka COVID-bolesnika bila približno na razini prijašnjeg dana s 53 hospitalizirana bolesnika, od čega ih je 14 s težom kliničkom slikom bilo smješteno u respiracijskom centru i među kojima se njih petero liječilo na respiratoru, u PGŽ-u još uvijek nisu poznate ustanove koje bi bile alternative riječkom KBC-u za smještaj COVID-bolesnika s ozbiljnijim kliničkim slikama. Kako je dan ranije potvrdila pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo u PGŽ-u Đulija Malatestinić, sekundarni kapaciteti traže se među onim zdravstvenim ustanovama koje imaju sve potrebno za liječenje COVID-bolesnika osim respiratora. U PGŽ-u su dvije takve ustanove – Specijalna bolnica Thalassotherapia u Opatiji i Klinika za otropediju u Lovranu.

– U Thalassotherapiji u Opatiji radim od 1992. godine i tu sam došao da bih se posvetio nezaraznim kroničnim bolestima od kojih umire 90 posto stanovništva ili oko 52 tisuće ljudi godišnje u Hrvatskoj. Od kardiovaskularnih bolesti koje mi liječimo umire između 24 i 25 tisuća ljudi godišnje. Nitko se od nas nije mogao spremiti na ovakvu epizodu jer idalje imamo bolesnike koje trebamo liječiti, a liječit ćemo i COVID-bolesnike ako to bude potrebno, kaže prof. dr. Viktor Peršić, ravnatelj opatijske Thalassotherapije istučući da će ova bolnica postupati sukladno odlukama koje budu donesene u sklopu borbe s pandemijom.

– Mi raspolažemo s 25 kreveta u kojima se odvija akutna skrb o bolesnicima i još 110 kreveta koje imamo ugovoreno s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje dok nam je ostatak na tržištu. Od kreveta koje imamo ugovorene s HZZO-om u Thalassotherapiji se može izdvojiti tridesetak kreveta za COVID-bolesnike.

Spremni na sve

Treba imati na umu da smo nacionalni referentni centar za kardiorehabilitaciju i svima mora biti jasno da kad se u jedan takav sustav dovedu COVID-bolesnici, u njemu više neće biti kardioloških bolesnika, upozorava Peršić. On ističe dobru suradnju opatijske Thalassotherapije s KBC-om Rijeka i ravnateljem prof. dr. Alenom Ružićem, kao i dogovor između ovih dviju bolnica da će opatijska bolnica, ako se pojavi potreba, poslati dio svog medicinskog osoblja u riječku bolnicu. Thalassotherapia idalje radi u punom opsegu, obavljaju se sve obaveze preuzete od HZZO-a te iako, kako kaže Peršić, postoji mogućnost da će dio posla biti reduciran, zasad se to nije dogodilo.

– Spremni smo na sve scenarije, no zasad se to nije dogodilo i nadamo se da do toga neće ni doći, ističe Peršić.

U Klinici za ortopediju u Lovranu trenutačno uz vlastite pacijente zbrinjavaju se i pacijenti koji pristižu iz drugih bolnica koje su se našle pod teretom pandemije. Kako kaže ravnatelj lovranske bolnice prof. dr. Branko Šestan, intenzivno se surađuje s KBC-om Rijeka i po potrebi se preuzimaju pacijenti koje glavna bolnica na ovom području zbog preopterećenosti eventualno ne može zbrinuti. Radi se o pacijentima s traumama ekstremiteta, a preuzimaju se i pacijenti iz Kliničke bolnice Dubrava, koja je pretvorena u COVID-bolnicu. Šestan tvrdi da je i Lovran u pandemiji spreman za svaki scenarij, pa tako i postati COVID-bolnica.

– Mi možemo biti ili COVID-bolnica ili bolnica za prihvat ortopedskih bolesnika iz Hrvatske. Naime, mi smo cjelovita bolnica, nismo bolnica paviljonskog tipa i kod nas nema miješanja bolesnika jer se sve odvija pod istim krovom, napominje Šestan.