GRADSKI MUZEJ SENJ

Onima koji znaju jedino za mobitele i društvene mreže, razglednica je SF

Dorotea Prpić

Muzej posjeduje radove većine poznatih senjskih fotografa koji su u gradu radili od sredine 19. stoljeća do danas, kaže Blaženka Ljubović, ravnateljica muzeja



U Gradskom muzeju Senj može se vidjeti niz zanimljivih zbirki koje nam prikazuju način življenja u prošlosti, a jedna koja plijeni posebnu pozornost posjetitelja je zbirka starih fotografija, dopisnica i razglednica.


Gradski muzej Senj od svog osnutka prikuplja fotografije i razglednice grada i okolice, a od njih je i formirana ova zbirka. Dio zbirke nastao je sakupljanjem, donacijama, uglavnom senjskih građana, otkupom, a dio je nastao zalaganjem kustosa u muzeju i suradnjom s profesionalnim fotografima koji su fotografirali zanimljive gradske motive.


Fotografije kao eksponati


– Fotografije kao muzejski eksponati važan su dokument vremena, one nam pružaju uvid u mnoge segmente kulturnog, društvenog i političkog života. Nepresušno su vrelo informacija i ključna građa koja uz pisane izvore može poslužiti u rekonstrukciji i interpretaciji povijesti.





Promatrajući zbirku fotografija kao cjelinu, muzej posjeduje radove većine poznatih senjskih fotografa koji su u gradu radili od sredine 19. stoljeća do danas. Tako u fundusu imamo i radove poznatih hrvatskih fotografa Đure Grisbacha, G. B. Bronzinija, Hermana Ficherta, Wilima Bergera, Josipa Kratohvila, Juraja Đuke) Versona, Ivana Stelle starijeg i mlađeg…, pojašnjava ravnateljica Gradskog muzeja Senj Blaženka Ljubović.


Zbirka sadrži brojne fotografije, razglednice i dopisnice na kojima su gradski i zimski motivi, luka i brodovi (porat i brodi), kupalište, sakralni objekti, poduzeća, obrti i javne zgrade, udruge i društva, događaji, proslave i skupovi, škole, ljude, grupe ljudi i slično.


Čuvari povijesti


Također su zanimljive fotografije pojedinačnih događaja različitog karaktera, arhitektonskih objekata, panorama gradova, pejzaža, kao i fotografije pojedinačnih i grupnih portreta, bez obzira na to jesu li ih snimili profesionalni fotografi ili amateri koji su aktivni na području Grada Senja.



Svjedoci smo da krajem 20. stoljeća komunikacija na daljinu najčešće ide putem elektroničke pošte, MMS i SMS porukama preko mobilnih uređaja, pa stare razglednice sve više postaju dio povijesti, predmet kolekcionarstva, ali istovremeno i dobivaju na vrijednosti. Posebno one koje čuvaju nekadašnji izgled Senja i vizure koje su s vremenom nestale.


I zato razglednice, »čuvare senjske povijesti« itekako treba sačuvati. Toga su svjesni i u Gradskom muzeju Senj, vrijedno prikupljaju razglednice i stare, ali i današnje koje će s vremenom postati povijest, parafrazirajući esejistkinju i publicistkinju Susan Sontag možemo reći da razglednice djeluju kao kulturalni citati.


Čovjek s kišobranom


Dopisnica ima na prednjoj strani koloriranu fotografiju senjske luke i fotomontažu čovjeka koji je u Senj doletio kišobranom i kovčegom. Plavim otisnutim slovima napisano je – izlet u Senj, a olovkom je nadopisano – leti, leti gdje će sletjet. Tonka. Dopisnica je putovala iz Senja u Kraljevicu 1904. godine.



Senj luka


Gotovo cijelu prednju stranu razglednice zauzima fotografija senjske luke. U prvom planu je lukobran sv. Ambroza uz koji je privezan jedan manji brod. U pozadini se vidi veći brod privezan uz gat sv. Nikole.



Na lukobranu i operativnoj obali vide se pripremljeni bordunali spremni za transport. Ispod slike u donjem lijevom uglu je natpis: “Senj Luka”. Razglednica je upućena profesorici Karmen Draganić u Zagreb.