SELCE – Bolje da umre selo nego običaji! Ako netko uistinu drži do ove narodne mudrosti, onda su to zasigurno mještanke i mještani Selca. Niti koronavirus nije ih uspio zaustaviti u naumu da ispoštuju vlastite običaje, a odanost tradiciji zorno su pokazali jučer, na mesopusni utorak, održavši manifestaciju »mlaće prazne slame« živom, i to 154. put! Radi se o uistinu jedinstvenu i nadaleko poznatu događaju, kakav nije zabilježen nigdje drugdje u Hrvatskoj. Istina, na mnogim se mjestima diljem Hrvatske mlati prazna slama, ali samo je Selčani mlate s razlogom; njima je to – narodni običaj!

Paradirajuća Mantinjada

O tome što maškare znače Selčanima već više od stotinu godina najbolje svjedoči činjenica da su se do danas zadržale u svom izvornom obliku, pa i ne čudi jučerašnji velik odaziv ljudi na manifestaciju koja već odavno poprima šire značenje od isključivo lokalnog. Među brojnim mještanima Selca, ali i pridošlicama iz Rijeke, Crikvenice i drugih okolnih mjesta, moglo se pronaći i poneko poznato lice crikveničkog kraja, poput gradonačelnika Damira Rukavine, dogradonačelnice Ivone Matošić Gašparović ili predsjednika crikveničkog SDP-a i ravnatelja ŽLU-a Crikvenica, Marija Kružića. Završetak maškara i ujedno vrhunac maškaranih običaja u Selcu uvijek se događa na mesopusni utorak, pa je tako bilo i ovoga puta.

Foto: M. GRACIN

Zbog pandemije COVID-19 ove godine nije bilo mesopusnih zabava, već je poznata selačka Mantinjada (mažoretkinje i svirači), uz svirku proteklih triju četvrtaka, prema običajima paradirala ulicama. Manifestacija »mlaća prazne slame« započela je u poslijepodnevnim satima tradicionalnom paradom kojom je rukovodila selačka Mantinjada s mesopustom na čelu, mesopustom koji se ove godine zove Mjerodavni.

Slama i dim

Mantinjada je prvo krenula na dio mjesta koji se zove Brdo i ondje »pokupila« sa sobom mlatačice, žene s grabljama, u svečanim i radnim narodnim nošnjama te uz to i baškote i kavu. Baškoti su se dijelili okupljenoj publici, a ubrzo je stvorena povorka šarenila, tradicije, raznih generacija i ljubavi prema rodnom mjestu – duga gotovo od Brda do Jame. Tradicionalno se kretala prema crkvi Sv. Josipa, kroz »Uski« pa na rivu i preko Palade do nove Palade pa natrag na placu. Nakon povorke uslijedio je jedinstven običaj – mlaća prazne slame.

Naime, Selčani vole reći da »praznu slamu mlate samo na mesopusni utorak, a ne cijele godine kao ostatak svijeta«. Nakon što su mlatačice izmlatile slamu, slama se zapalila, nakon čega su uslijedila dva stara tradicionalna plesa – Hrvatski i Kolunati. Dok su plesali, mještani su sa zebnjom promatrali kamo će otići dim zapaljene slame. Naime, postoji vjerovanje koje kaže: ako dim ode prema moru, godina će donijeti više ribe, a ako ode prema kopnu, bolje će roditi zemlja. Za kraj poslijepodnevnoga obilaska pred Harmicom se otplesalo Selačko kolo, a danas, na Pepelnicu, sudit će se mesopustu, čitati šentenca i presuda da bi mesopust Mjerodavni u konačnici bio spaljen i bačen u more.