RIJEKA – Debljina je danas jedan od najvećih zdravstvenih problema u Hrvatskoj. Gotovo dvije trećine odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a isti problem ima i svako treće dijete, što pokazuje da debljina ne nastaje tek u odrasloj dobi. Počinje rano i često traje godinama. O debljini, pitanjima liječenja, ali i prevencije, raspravljat će se na 9. hrvatskom kongresu o debljini i 4. Jadranskom simpoziju o debljini, koji će biti održan ovog vikenda, od 24. do 26. travnja u Centru “Gervais” u Opatiji, u organizaciji Hrvatskog društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Grada Opatije, Grada Rijeke, Turističke zajednice Opatije i Turističke zajednice Kvarnera. Događaj će okupiti stručnjake, ali i pacijente koji su imali ili još uvijek imaju problema s debljinom. Hrvatski kongres o debljini i Jadranski simpozij o debljini najavili su na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora Davor Štimac i dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu HLZ-a Sanja Klobučar.

Na samom vrhu

Davor Štimac je rekao kako će tijekom tri dana oko 350 sudionika, uglavnom liječnika i medicinskih sestara, studenata, farmaceuta, ali i pacijenata, raspravljati o prevenciji, dijagnostici i suvremenom liječenju debljine, kako kod odraslih, tako i kod djece. Očekuju se predavači iz petnaest zemalja, među njima i predstavnici Europskog udruženja za debljinu, ali i brojni stručnjaci iz Hrvatske.

– U debljini nije dobro biti na čelu Europe, a mi smo tu negdje na samom vrhu. U Hrvatskoj je oko 67 posto odrasle populacije u ovom častu prekomjerno teško ili debelo, više je muškaraca nego žena. To znači da dvije trećine odrasle populacije ima nezadovoljavajuću, odnosno preveliku težinu. Nažalost, trećina djece u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu i tu smo pri samom vrhu u Europi, točnije među prvih pet zemalja. Dakle, problem je velik, ako nešto ne poduzmemo rast će sve više i zato i organiziramo ovakve skupove, da vidimo koja su rješenja i da utječemo na širu javnost, apeliramo na građane, ali i one koji kontroliraju zdravstveni sustav da se nešto počne mijenjati, rekao je Štimac.

Govoreći o stanju s debljinom u Primorsko-goranskoj županiji, rekao je kako, iako naša županija spada u one koje su u priobalnom području, podaci pokazuju da su navike ljudi u Hrvatskoj u ovom trenutku podjednake bilo da se radi o Primorju ili unutrašnjosti.

– Dakle, te stare priče o tome da mediteranska prehrana, koja bi u priobalju trebala biti ukorijenjena, dovodi do toga da je u tim područjima više mršavijih ljudi, nažalost nije u praksi tako. Mladi najčešće konzumiraju fast food, ljudi nemaju vremena da se hrane onako kako su se hranili njihovi roditelji i zato ta naša komparativna prednost i ta naša mediteranska dijeta koju bismo trebali primjenjivati nisu zastupljene optimalno, istaknuo je Štimac.

Promjena navika

Stručnjaci sve češće upozoravaju da se debljina i dalje prepoznaje prekasno. U praksi se često liječe njezine posljedice – dijabetes, kardiovaskularne bolesti, hormonski poremećaji i neke vrste karcinoma. Sama bolest pritom često ostaje u drugom planu. Velik broj pacijenata još uvijek ne dobiva jasan i strukturiran put liječenja. Zato se borba s debljinom često svodi na samostalne pokušaje, bez trajnog rezultata. Sanja Klobučar, koja sa svojim liječničkim timom provodi aktivnosti usmjerene na smanjenje debljine, rekla je kako u borbi s kilogramima svakako treba potražiti liječničku pomoć. Pri tome se osvrnula na upotreba lijekova u procesu mršavljenja te istaknula kako lijekovi doista jesu učinkoviti, međutim, treba ih koristiti kontrolirano, uz liječnički nadzor i kao pomoćno sredstvo za promjenu životnih navika, a ne zamjenu za njih.

– Debljina je bolest karakterizirana ne samo prekomjernom količinom masnog tkiva, nego i njegovom disfunkcijom i poremećenom raspodjelom, koja negativno utječe na gotovo sve organske sustave. Iako danas imamo iznimno učinkovite lijekove za liječenje debljine, koji se daju u obliku injekcija, jedanput tjedno, a uskoro stiže i oralna varijanta, kao i mogućnosti endoskopskog i kirurškog liječenja, baza uvijek ostaje ista, a to je promjena životnih navika. Međutim, najteže je mijenjati životne navike i ovom prilikom zahvaljujem cijelom mom timu, kao i medicinskim sestrama koje rade edukaciju kroz Dnevnu bolnicu, jer upravo kroz našu Dnevnu bolnicu pacijenti uče kako zdravije živjeti, kako se uravnoteženo hraniti. Za sve koji se odluče krenuti u borbu protiv kilograma prva linija su specijalisti obiteljske medicine, a ako njihova pomoć i sve ono što oni poduzmu nije dovoljno, postoje specijalizirani centri za liječenje debljine, kao i edukacijski modeli kroz dnevne bolnice, poručila je Klobučar. Dodala je kako je broj ljudi kojima treba pomoć u liječenju debljine iznimno velik, a zdravstveni kapaciteti ne mogu udovoljiti tim potrebama u cijelosti, tako da je na sustavu da to omogući.

Pogoršano zdravlje pokrenulo borbu s kilogramima

Svoja iskustva novinarima je iznijela pacijentica Eva Maras iz Istre, koja je u malo više od godinu dana izgubila 23 kilograma tjelesne mase.

– Kilogrami su se s godinama povećavali, probala sam razne dijete, ali ništa nije trajnije pomagalo. Kada mi je debljina počela značajnije utjecati na zdravlje, uz povišeni krvi tlak, povećan šećer u krvi, ali i bolove u koljenima, odlučila sam potražiti liječničku pomoć. Nakon liječničke obrade i razgovora u dnevnoj bolnici, počela sam s injekcijama koje sam dobivala jedanput tjedno i koje su mi smanjivale apetit, odnosno stvarale osjećaj sitosti. Uz to, preporučenu prehranu i više kretanja, malo pomalo kilogrami su se počeli topiti, a s njima su se i poboljšavali moji zdravstveni nalazi. Ja drukčije nisam uspjela skinuti kilograme nego uz liječničku pomoć, rekla je Maras, koja svoju borbu s debljinom nastavlja i dalje, ali s puno više vjere i optimizma.