Čist start

Na posljednjoj sjednici u ovom mandatu županijski vijećnici odlučili: Proračunskim viškom sanirat će se minusi u zdravstvu

Barbara Čalušić

snimio Sergej Drechsler

snimio Sergej Drechsler

Funkcioniranje i prihodi županijskih lučkih uprava izazvali burnu raspravu među oporbom, koja ih je nazvala zlatnom kokom i El Doradom, a Akcija mladih će primjedbe građana proslijediti inspekcijama



OPATIJA – Županijski vijećnici na svojoj posljednjoj sjednici u ovom mandatu većinom su glasova prihvatili izvješće o izvršenju proračuna za 2020. godinu. Radi se o izvješću koje se pred vijećnicima zbog predstojećih izbora našlo nekoliko mjeseci ranije, uz objašnjenje da bi se onima koji osvoje lokalne izbore omogućio »clean start«.
Prema riječima pročelnika Upravnog odjela za financije i proračun Krešimira Parata, prošlogodišnji konsolidirani proračun u visini od 1,347 milijardi kuna u svojim je prihodima i primicima izvršen u visini od 99 posto, a porast prihoda i primitaka u odnosu na godinu ranije porastao je zbog uplate rashoda za zaposlene u obrazovnim ustanovama preuzimanja državne uprave, kao i povećanja prihoda od HZZO-a za 44 posto. S druge strane, ukupni rashodi izvršeni su u visini od 97 posto, a proračunski višak protekle je godine bio 33,7 milijuna kuna, što je vidljivo manje nego u 2019. godini kada je on iznosio 54 milijuna. S obzirom da su zdravstvene ustanove u prošloj godini ostvarile velik manjak prihoda u visini od 11 milijuna kuna, očekuje se da će velik dio proračunskog viška otići upravo na saniranje njihovih financija.


– Izvještaj je napravljen stručno i prihodovna strana je poprlično transparentna, a jasno mi je i da je velik dio novca otišao na zdravstvo. Rashodovnu stranu je malo zahtjevnije za čitati, no u dokumentu osim kumulativnih iznosa ne možemo ništa vidjeti više. Preporučio bih pročelniku da mu naše pohvale budu motiv i da krene još jedan korak naprijed u transparentnosti te da možemo dobiti uvid u svaki ulazni račun i plaćanje u Županiji, predložio je vijećnik Mosta Josip Katalinić.


Dugovi Ekoplusa


SDP-ov Željko Lambaša kazao je kako ga najviše zabrinjavaju neutrošena sredstva jer, kako je dodao, Županija nije poduzeće da dijeli dividende.




– Prijenos sredstava nam je kontinuiran i meni se to ne sviđa jer na projektima koji su kapitalni moramo intenzivno raditi, kazao je Lambaša koji je na kraju svima poželio puno uspjeha na izborima i zamolio svoje kolege u Skupštini da se ne ljute na njega što želi da pobijedi njegova stranka, a usput je u svom stilu svim vijećnicima poželio i sretan Vazam.


Hrvoje Burić i Zlatko Komadina, snimio Sergej Drechsler


HDZ-ovog Dinka Beakovića izvješće o proračunu ponukalo je da se upita kako PGŽ misli vratiti svoje kredite kad još uvijek ne zna koliki je minus kod Ekoplusa.


– Minus je koliko znamo 25 milijuna kuna, a Ekoplus je trebao zarađivati. Hoćemo li zbog netransparentnog poslovanja morati vratiti i sredstva Europskoj komisiji jer je projekt do 2022. godine pod njezinim nadzorom. Očekivao sam od vas kao dugogodišnjeg župana da ćete se uhvatiti u koštac s problemima u centru, a vi ste ga pustili na milost i nemilost, no dugovi će doći na naplatu, upozorio je Beaković.


Izgradnja osnovne škole u Marinićima

Županijski vijećnici jednoglasno su prihvatili odluku o početku izgradnje osnovne škole u Marinićima. Škola će obuhvaćati 20 tisuća četvornih metara i imati tri cjeline koje uključuju školu sa sportskom dvoranom, igralište te parkiralište. Izgradnja škole bi trebala početi do kraja godine, a svoja vrata učenicima bi trebala otvoriti u školskoj godini 2024./2025.

O Ekoplusu i Marišćini bilo je riječi i na aktualnom satu, kad je Beaković župana Zlatka Komadinu upitao je li još uvijek nominalno predsjednik Skupštine Ekoplusa, iako je podnio ostavku u studenom. Komadina mu je pojasnio da Skupštinu dok se ne izabere novi predsjednik vodi zamjenik predsjednika, a to je gradonačelnik Vojko Obersenl. Njegov stav je da Skupštinom treba predsjedati netko od predstavnika lokalnih jedinica koje proizvode otpad, a to su u prvom redu Rijeka i Viškovo.


– Kad brod tone, miševi prvi bježe. Zanima me tko vam je dao mig da se maknete iz Skupštine, a niste se bez razloga maknuli, nastavio je Beaković, na što mu je Komadina odvratio da mu je već dao dio razloga.


Miš ili mačka


– Kad me već vučete za jezik, rekao sam vam dio razloga, a neposredan povod je bio dizanje cijene usluge Čistoće, odnosno kada je Ekoplus dignuo cijenu za 15 posto, a Čistoća dignula za 25 posto. Smatrao sam neopravdanim takvo rješavanje problema komunalnih društava dizanjem cijena usluge, odgovorio je Komadina koji je Beakoviću poručio da nije miš jer na miša ni ne sliči, već da je prije mačka koja ima devet života i uvijek se dočeka na noge.


Pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan ispravio je Beakovića u tvrdnji da je izvođač radova na Marišćini predao centar predao Ekoplusu.


– Nije mi namjera ispravljati, već samo reći istinu, a istina je da je radove dogovorio nacionalni Fond za energetsku učinkovitost i da je voditelj projekta iz Fonda te da je Vlada dobila IPA sredstva za realizaciju tog projekta. Cijeli sustav gospodarenja otpadom s državne razine vodi se po principu Superhika. Imate županije koje imaju centre i gdje se na kraju penaliziraju građani, a županije koje nemaju te centre i smeće bacaju u rupu, ničim se ne motivira, upozorio je Krpan.


Profesorici Ivi Lukežić nagrada za životno djelo

Županijski vijećnici jednoglasno su prihvatili odluku da se godišnje županijske nagrade dodijele društvu Crvenog križa PGŽ-a za izniman doprinos u vrijeme pandemije te Glazbenom društvu Spinčići Kastav za 100 godina neprekidnog djelovanja.


Županijska nagrada za životno djelo ove godine ide umirovljenoj profesorici Filozofskog fakulteta u Rijeci Ivi Lukežić, i to za zaštitu i dostignuća u očivanju hrvatskog jezika, a posebno čakavskoga narječja.


– Dodjela nagrade za životno djelo umirovljenoj profesorici znak je priznanja ženi koja je čitav život posvetila proučavanju dijalektologije ovoga kraja. Iako Imoćanka rodom, vrlo je zaslužna za proučavanje dijalekata na ovom području, a vjerojatno ne znate da je profesorica Lukežić odgojila sjajnu generaciju lingvistica na ovom području koje nastavljaju njezin rad, objasnio je vijećnicima PGS-ov Franjo Butorac.

Temu županijskih lučkih uprava na aktualnom satu je otvorio vijećnik Akcije mladih Bojan Kurelić, ističući kako je do njega došlo anonimno pismo prema kojem direktor SDP-ove kampanje za 7. izbornu jednicu Dejan Ljubiša koristi komunalni vez u Cresu iako mu je prebivalište u Rijeci, dok istodobno na vez u Cresu čeka 55 ljudi, među kojima 90 posto njih ima prebivalište u Rijeci.


Rasprava o županijskim lučkim upravama nastavljena je na točki posvećenoj radu županijskih lučkih uprava koja je sjednicu otegnula u večernje sate. Prema prezentaciji pročelnice Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Nade Milošević, raspolažu s ukupno 12.029 vezova u lukama. Lučke uprave prema njezinim riječima najvećim dijelom uspjele su realizirati planirane prihode, a prihodi rastu iz godine u godinu. U 2020. godini planirana visina prihoda bila je 47 milijuna kuna, no s obzirom na pandemiju, Milošević vjeruje da će ostati na razini 2019. godine, kada je realizirano 45,5 milijuna kuna. ŽLU-i su u protekle dvije godine dobili ukupno 42 predstavke građana od kojih se dio odnosio na komunalne vezove.


Komunalni vezovi


Kurelić je kazao kako će sve primjedbe građana Akcija mladih dostaviti na daljnji inspekcijski nadzor kako bi se utvrdilo što se radi u lučkim upravama.


– O tome govore mnoge primjedbe i postupci koji su u tijeku ili će biti u tijeku. Osnovni cilj zbog kojeg su osnovani ŽLU-i je javni interes, a on bi trebao biti usmjeren na komunalne vezove. U 20 godina broj komunalnih vezova povećao se puta dva, a komercijalnih puta sedam. To sigurno nije u javnom interesu jer prihod nije osnovni cilj lučkih uprava, rekao je Kurelić koji je, osim voditelja kampanje SDP-a koji ima vez u Cresu, kao nepravilnosti naveo i dvostruko ugovaranje istih usluga, troškove za odvjetničke i konzultantske usluge, kao i usluge promidžbe i informiranja.


– To se naročito odnosi na informiranje što slobodno možemo nazvati SDP-ovom Fimi-medijom. Sve to ćemo predati DORH-u jer postoji izrazita sumnja da se te usluge nisu izvršile, a plaćene su. Mislim da je svima jasno da je to kazneno djelo, upozorio je Kurelić.


Oporbenjaci su ŽLU jučer nazvali zlatnom kokom i El Doradom, a Beaković je pak upozorio na smanjivanje uvjeta da bi netko bio ravnatelj ŽLU-a.


– Tako su ravnatelji mogli biti i profesori određenih struka, a smanjivala se i stručna sprema da bi se pogodovalo određenoj osobi. Lučke uprave danas su već male tvornice, to je El Dorado, kazao je Beaković.


Tvrdnje oporbenih vijećnika redom su odbacili svi ravnatelji lučkih uprava, a SDP-ov Loris Rak oporbenjacima je poručio da onaj tko im je suflirao istup, očito ne poznaje sustav rada ŽLU-a. Pojasnio je da su prije lučkim upravama upravljale jedinice loklane samouprave, što je rezultiralo zapuštenošću infrastrukture.


– Tek osnivanjem specijaliziranih ustanova, uspostavljen je okvir koji je omogućio namjensko prikupljannje i trošenje sredstava, poručio je Rak.