Hvalevrijedna manifestacija

Literarno sijelo: U Delnicama obilježen jubilej svegoranskog druženja uz domaću riječ

Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Prvo Literarno sijelo održano je 16. svibnja 1992. godine u delničkom Domu OSRH-a,



Lijepih i velikih trideset godina proteklo je od trenutka kad je 16. svibnja 1992. godine u Delnicama, u tadašnjem Domu OSRH-a, održano prvo Literarno sijelo »Govor mog zavičaja« kojeg su zajednički organizirale goranske osnovne škole i delnički ogranak Matice hrvatske, iz kojeg je ta inicijativa i pokrenuta.


Trideset godina kasnije iznova su Delnice, ovog puta predvorje OŠ Ivana Gorana Kovačića, bile domaćin ovog tradicionalnog svegoranskog druženja uz domaću riječ – kajkavsku, štokavsku i čakavsku.


Očuvanje tradicije


»Kroz tri desetljeća ne samo da smo sačuvali, već i razvili jezične posebnosti i specifičnosti Gorskog kotara pridonijevši time očuvanju zavičajnosti, što i jest jedan od temelja rada Matice hrvatske«, rekla je u pozdravnoj riječi prof. Nives Marijanović, predsjednica Matice hrvatske Ogranak Delnice i idejna autorica ove priredbe.




Marijanović je pročitala i prigodno pismo pohvale i zahvale aktualnog predsjednika Matice hrvatske, uglednog hrvatskog književnika Mire Gavrana, a u njegovo su ime nazočne potom pozdravili i glavni tajnik MH Marijo Dominiković te Stjepan Sučić, član Glavnog odbora MH.



Dominiković je naglasio činjenicu da se ove godine slavi punih 180 godina od osnutka temeljne organizacje kojoj je sjedište u Zagrebu.


«Danas MH ima u Hrvatskoj sto ogranaka, a u inozemstvu njih još dvadesetak. Cilj novog rukovodstva – a zato smo danas u Delnicama – je što tješna suradnja s tim našim ograncima, a pritom nam je jako bitno da ogranci realiziraju aktivnosti poput ovog dijalektalnog sijela koje ima izniman značaj za očuvanje jezičnog blaga ovog dijela Hrvatske«, rekao je Dominiković, a Stjepan Sučić naglasio je kako hrvatski kulturni identitet nije bio toliko bogat do osnutka Matice hrvatske:


»Nakon toga sustavno se počela voditi briga o očuvanju i njegovanju raznih oblika tradicije. Tu su svoj veliki doprinos dali i Gorani, posebno Franjo Rački te Ivan Goran Kovačić kao najpoznatiji, ali i mnogi drugi koji rade sjajne stvari poput »Govora mog zavičaja«, rekao je Sučić.


»Damača rejč«


Nazočne su pozdravili i domaćini. U ime delničke osnovne škole to je učinio ravnatelj Mladen Bolf zahvalivši posebno prof. Nives Marijanović, ali i mnogobrojnim drugim nastavnicima i profesorima koji su kroz protekla tri desetljeća radili na očuvanju goranskih brojnih dijalekata.



Održavanje kontinuiteta dugog tri desetljeća pohvalila je potom i gradonačelnica Delnica Katarina Mihelčić zahvalivši prof. Marijanović te istaknuvši kako nećemo znati kamo idemo, ako ne znamo odakle dolazimo, a baš o tome brinu brojni učitelji, nastavnici, profesori i učenici koji su tijekom proteklih trideset godina marljivo gradili zavičajnu goransku dijalektalnu priču u kojoj se čulo i kaj, i što, i ča.


Da je tome tako, potom se čuti moglo u prigodnom programu tijekom kojeg su nastupili osnovci iz Delnica, Vrbovskog, Čabra, Brod Moravica, Fužina, Lokava, Mrkoplja, Ravne Gore i Skrada te srednjoškolci iz Delnica i Čabra, a poseban uvodni program priredili su im učenici iz škole domaćina.



Čuti se i vidjeti moglo puno toga – od načina na koji se pri posjetu djedu i baki priča na dijalektu, preko nizanja riječi tipičnih za pojedine dijelove života i rada Gorana, pa sve do, naravno, izricanja ljubavi i sličnih drugih lijepih emocija, na »damačoj rejči«.


Sve u svemu, kao što je za »Govor mog zavičaja« već uobičajeno, mnoglo se uživati u goranskom jezičnom bogatstvu i raznolikosti koje treba, jasno je to i nakon ovog sijela, čuvati i njegovati.


Plejada predanih prosvjetara


Dio programa bilo je i predstavljanje knjige »Goranski zbornik 3« u kojem su zastupljeni ponajbolji dijalektalni radovi realizirani u posljednjih deset godina na ovom literarnom sijelu.


Predstavljajući zbornik, Dijana Arbanas spomenula je i imena svih nastavnika i profesora koji su u protekla tri desetljeća marljivo radili na zadatku čuvanja goranskog jezičnog blaga.



Po školama to su: iz Brod Moravica Indira Rački Joskić, Dijana Arbanas i Jasna Šepac, iz Broda na Kupi Dragica Majnarić i Ana Derenčinović Shala, iz Čabra Danijela Peršić, Marina Hrga Arh, Sanja Klarić, Rezika Jašarević, Ingrid Žorž, iz Delnica Marija Glavović, Anđelka Briški, Eva Luketić, Vlatka Pizent Kruljac, Božica Pleše, iz Fužina Ivana Kauzlarić, Tamara Vraneković i Antonija Baričević, iz Lokava Mirjana Pleše, Marijana Rakas, Andreja Marković, iz Mrkoplja Zora Karlović, Bruna Mihelčić Fak, Marija Skender, iz Ravne Gore Romea Podobnik, Gordana Podobnik, iz Skrada Ruža Mavrinac, Nelica Udvardi, Ana Matić Zagorac, Sanja Despot Abramović, iz Vrbovskog Manuela Valenčić, Martina Vuk, Vesna Trope, iz Srednje škole Čabar Danijela Peršić, iz Srednje škole Delnice Jasminka Lisac, Tihana Hrg, Iva Kezele.