U okviru programa ovogodišnjeg Adventa u atriju Gradske vijećnice-Lože na senjskom Frankopanskom trgu otvorena je izložba Gradskog muzeja Senj pod nazivom »U susret Božiću – Božićne jaslice«.

Izložbom je predstavljena povijest božićnih jaslica, njihov izgled, najpoznatije božićne jaslice u svijetu i Hrvatskoj kao i jaslice postavljene u senjskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije.

– Jaslice, poznate i kao Božićne jaslice, umjetnički su, scenski ili ukrasni prikaz Isusova rođenja opisana u Evanđeljima po Mateju i Luki.

Sastoje se od pomičnih ili nepomičnih figurica Djeteta Isusa, Djevice Marije, sv. Josipa te pejsažnih kulisa. Složenije jaslice imaju i mnoge druge likove poput pastira, anđela, svetih triju kraljeva i dr.

U novije vrijeme česte su i tzv. žive jaslice s ljudima odjevenima u Mariju i Josipa, koji nepomično stoje, dok živo dijete koje predstavlja Isusa leži u jaslama.

Vol i magarac su često sastavni dio jaslica, makar se ne spominju u biblijskom opisu Isusova rođenja. Jaslice se postavljaju u domove na Badnjak i ostaju do blagdana Bogojavljanja, a u crkvama do blagdana Krštenja Isusova – rekla je ravnateljica Gradskog muzeja Senj prof. Blaženka Ljubović.

Istaknula da je prve jaslice postavio sv. Franjo Asiški u talijanskom mjestu Grecciju 1223. godine, a prve jaslice s figuricama postavljene su 1252. godine u samostanu Fussen u Bavarskoj.

– Jaslice kakve danas poznajemo potječu iz 16. stoljeća, a procvat su doživjele nakon Prvog svjetskog rata. Papa Ivan Pavao II. započeo je 1982. godine tradiciju postavljanja jaslica u Vatikanu na Trgu sv. Petra ispred božićnog drvca.

Među poznatijim jaslicama u Europi su provansalski santoni, krakovske i napuljske jaslice. Na današnji prostor Hrvatske jaslice su došle na početku 17. stoljeća. Najstarije hrvatske jaslice iz toga vremena čuvaju se na otočiću Košljunu kraj Krka i rad su nepoznatog majstora.

Posljednjih godina u Hrvatskoj su sve češće žive jaslice koje u božićno vrijeme možemo vidjeti na gradskim trgovima – rekla je prof. Blaženka Ljubović i podsjetila da su prve jaslice bile one u Betlehemu kada se rodio Isus te da postoje dokazi da su kršćani već u 3. stoljeću štovali mjesto Isusova rođenja u Betlehemu.

Na današnji prostor Hrvatske jaslice su došle početkom 17. stoljeća. Na portalu trogirske katedrale sv. Lovre, nalazi se reljef Isusova rođenja, koji podsjeća na jaslice, rad je majstora Radovana, a u Dalmaciji je postojao običaj koledanja uz nošenje jaslica na rukama prilikom pjevanja božićnih pjesama. Širenju jaslica puno su doprinijeli franjevci.

– U Dubrovniku je 2005. godine pokrenut Međunarodni festival jaslica i božićnih običaja u Hrvatskoj dok Etnografski muzej iz Zagreba svake godine priređuje izložbe s božićnom tematikom, gdje se izlažu i umjetničke jaslice, koje su izrađivali hrvatski umjetnici poput Ivana Lackovića Croate, Josipa Botterija, Kuzme Kovačića i drugi, a Hrvatski umjetnici od 1985. godine, redovito sudjeluju na međunarodnoj izložbi jaslica u Rimu – pojasnila je prof. Blaženka Ljubović, a o jaslicama u senjskoj katedrali kazala je da su one kiparsko djelo Blaža Devčića, čovjeka specifične osobnosti, umjetnika i boema…

– Osim jaslica u župi Senj, u župi Gospić i jednoj župi zadarske nadbiskupije nalazimo jaslice čiji je autor Blaž Devčić. Od ostalih religioznih motiva Devčić je autor križnog puta koji se nalazi u crkvi sv. Josipa u Jablancu i raspela koji se nalazi u Riječkoj nadbiskupiji. Velik dio njegovih radova nalazi se i u privatnim kolekcijama – kazala je o autoru senjskih jaslica prof. Blaženka Ljubović.