ZAŠTITA PRIRODE

NP Sjeverni Velebit obilježio Svjetski dan divljih vrsta

Dorotea Prpić

Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana divljih vrsta je »Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava«, kojom se skreće pozornost na status očuvanosti najugroženijih vrsta biljaka i životinja



SENJ – Nacionalni park Sjeverni Velebit obilježio je Svjetski dan divljih vrsta, najvažniji globalni godišnji događaj posvećen obilježavanju i podizanju svijesti o divljim životinjama i biljkama. Svjetski dan divljih vrsta, koji se 3. ožujka obilježava svake godine, je u prosincu 2013. godine na svojoj 68. sjednici proglasila Opća skupština Ujedinjenih naroda. Na taj isti dan je 1973. godine potpisana i Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore.


Prijetnja životu


Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana divljih vrsta je »Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava«, kojom se nastoji skrenuti pozornost na status očuvanosti nekih od najugroženijih vrsta divlje flore i faune te potaknuti rasprave o osmišljavanju i provedbi rješenja za njihovo očuvanje. U Hrvatskoj su slatkovodni i morski ekosustavi među našim najosjetljivijim, najugroženijim, ali i najznačajnijim nacionalnim resursima. Prema podacima s Crvenog popisa, danas je više od 8.400 vrsta divlje faune i flore kritično ugroženo, dok se još blizu 30.000 smatra ugroženim ili ranjivim. Na temelju ovih procjena, sugerira se da više od milijun vrsta prijeti izumiranje, ističu u Parku i dodaju da gubitak biološke raznolikosti, vrsta, staništa i ekosustava predstavlja egzistencijalnu prijetnju životu na Zemlji.


Ljudi se posvuda oslanjaju na zdrave i funkcionalne ekosustave i usluge koje oni besplatno pružaju. Te usluge omogućavaju naše postajanje i o njima ovisi zadovoljavanje naših potreba, kvaliteta naših života, kao i ekonomske mogućnosti. Ove godine Svjetski dan divljih vrsta nosi snažnu poruku o važnosti zdravih ekosustava i poziva da se preokrene sudbina najugroženijih vrsta, podrži obnova njihovih staništa i cijelih ekosustava te promovira njihovo održivo korištenje od strane čovječanstva.


Ambiciozni plan




– Podsjetimo se da je i Europska unija kroz Strategiju za bioraznolikost do 2030. godine pripremila ambiciozan i dugoročan plan za zaštitu prirode i zaustavljanje degradacije ekosustava, pa tako i onih slatkovodnih i morskih. Cilj je do 2030. godine uklanjanjem prije svega suvišnih prepreka te obnovom poplavnih područja i močvara, ponovo pretvoriti najmanje 25.000 kilometara rijeka u rijeke slobodnog toka. Ponovna uspostava dobrog stanja morskih ekosustava nešto je kompleksnija te zahtijeva uspostavu održivog korištenja morskih resursa i strogo zaštićenih područja, obnovu ekosustava bogatih ugljikom te važnih mrijestilišta i rastilišta, provedbu mjera za ograničavanje upotrebe ribolovnog alata koji najviše šteti bioraznolikosti te smanjivanje ili izbjegavanje usputnog ulova vrsta kojima prijeti izumiranje – poručuju iz Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.