OBEŠTEĆENJE

Krivo adresirano! Nasljednici Krčana kojima je zemlja oduzeta u komunizmu, moraju Gradu Krku vratiti preko 3 milijuna eura

Mladen Trinajstić

Foto M. Trinajstić

Foto M. Trinajstić

Nedavno smo dobili presudu kojom je, uz velik trud i angažman našeg odvjetničkog tima, sad je napokon promijenjen dosadašnji stav sudskih tijela, a koji nas je u proteklim godinama stajao golemog novca – otkriva gradonačelnik Krka Darijo Vasilić



KRK – Gradu Krku, odnosno proračunu tog otočnog grada, svanulo je sunce. To se ipak ne može reći i za štedne račune onih koji su u proteklim godinama, naplatom starih, pokazalo se sad i pogrešno adresiranih potraživanja, inkasirali pozamašne svote novca temeljem naplata naknada za u prošlosti od njihovih predaka deposediranog zemljišta.


Nedavno donesenom presudom Visokog upravnog suda kojom je konstatirano da dosadašnje presude u postupcima koje su pokretali nasljednici Krčana kojima su sredinom prošlog stoljeća zemljišta oduzimana radi izgradnje uglavnom turističkih objekata i javnih sadržaja nisu »pogađale pravu metu« sad je, što se lokalne uprave tiče, stubokom promijenjena situacija.


Nakon što su iz proračuna Grada u proteklim godinama isplaćivane velike novčane svote, nova je, sad zapravo i konačna presuda ukazala da Grad sad ima pravo računati na skorašnji povrat cjelokupnog, na taj način isplaćenog proračunskog novca, i to u ukupnoj vrijednosti većoj od tri milijuna eura, odnosno više od 20 milijuna kuna!


Postupak Sintich




– Trenutno imamo tri upravna i sudska postupka od kojih je jedan, onaj koji zovemo postupak Sintich, prošao sve instance do Vrhovnog suda i koji je sad dovršen.


Nedavno smo, naime, dobili presudu kojom je, uz velik trud i angažman našeg odvjetničkog tima, sad napokon promijenjen dosadašnji stav sudskih tijela, a koji nas je u proteklim godinama koštao golemog novca.


Ključ svega je »moment« u kojem su najviše državne sudbene instance sad i službeno usvojile stajalište da se presude po takvim postupcima više ne mogu donositi temljem Zakona o izvlaštenju, odnosno starom Zakonu o građevinskom zemljištu, već po Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.


To je za nas ključno jer kad se taj zakon primijeni, a na čemu smo iz Grada inzistirali od prvog dana, proizlazi da sve eventualne naknade za oduzeta zemljšta podmiruje Republika Hrvatska, a ne lokalna samouprava.


Takav, napokon zauzeti stav Vrhovnog suda sad se počeo uzastopno ponavljati u svim postupcima koji se na tu temu vode po našim žalbama.


Nakon što je nedavno donesena prva »finalna« presuda rezultirala povratom u proračun prvih stotinu tisuća eura od Sintichevih nasljednika, sad na isto možemo računati i u svim ostalim takvim postupcima.


A njihova vrijednost doseže značajno veće vrijednosti, od čak dvadesetak milijuna kuna, odnosno gotovo tri milijuna eura – otkriva nam krčki gradonačelnik Darijo Vasilić.



– Nakon što je prvi put na visokim sudskim instancama »prelomljeno« da novčane cifre koje smo u proteklim godinama plaćali nisu trebale biti naplaćene od Grada Krka, odnosno iz gradskog proračuna, već da su, ako uopće postoji temelj za nadoknađivanje vrijednosti tih »kvadrata«, oni trebali biti podmirivani od države, isti se stav kroz donošenje novih presuda sad zaredao i u svim ostalim slučajevima.


Zbog toga imamo pravo računati da ćemo u skoroj budućnosti u proračun vratiti sva sredstva koja su nasljednicima Krčana, kojima je zemlja u prošlom sustavu oduzimana, sad vratiti u gradsku kasu – kaže gradonačelnik.


Vrijednosni papiri


Sažimajući tijek i rezultate sudskih i upravnih postupaka kojima se zaključilo da sva eventualno nenadoknađena takva oduzimanja nisu teret lokalnih proračuna već države – koja je u međuvremenu promijenila svoje uređenje pa tako i odnos prema vlasništvu – Vasilić nam je objasnio i da se sad primjenjivanim zakonom uređuje i način nadoknađivanja tako oduzete imovine, a koju država namiruje uglavnom kroz vrijednosne papire, odnosno dionice i obveznice u svom vlasništvu.


– U svakom slučaju, proračuni lokalnih jedinica slijedom rezultata naše pravne bitke više ne bi trebali biti terećeni za imovinu koja, ni u ovim našim slučajevima, nikad nije niti postala općinskom ili gradskom, već su je mahom koristile turističke kompanije za izgradnju hotelskih objekata, kampova, za izgradnju cesta, a ponekad i stambenih objekata koji su danas u vlasništvu privatnih osoba.


Grad Krk niti jedno od zemljišta o kojima smo se sporili zbog pogrešnog primjenjivanja zakonskih odredbi nema u svom vlasništvu, a drugi je problematičan detalj u svemu bilo i to što smo u nekim postupcima uspjeli dokazati da su bivšim vlasnicima za oduzimane »kvadrate« bile isplaćivane naknade.


One, istini za volju, nisu u skladu s današnjim tržišnim parametrima, ali su u to vrijeme bile propisane od mjerodavnih tijela. Sredstva koja su nam sad već vraćena u slučaju Sintich, a temeljem presude su nam novac vratili njihovi nasljednici koji žive u Italiji, prva su takva naplata naših potraživanja.


Isto sad možemo očekivati i u narednim mjesecima, možda i godinama, od onih s kojima smo se sporili u drugim slučajevima. Naime, većina onih kojima su u prošlim godinama plaćane takve naknade talijanski su državljani pa se i dio postupka povrata tog novca morao voditi pred talijanskim sudovima.


Riječki odvjetnički ured Kovačić-Perković, čije su predstavnice u svemu ovome odradile odličan posao, ostvario je suradnju s jednim talijanskim odvjetničkim uredom u Pordenoneu, koji nas je ondje zastupao.


Zajedno su uspjeli probiti led po pitanju dubioza koje su sad, konačno, rezultirale vraćanjem novca u proračun, s uvećanjima za zateznu kamatu i troškove postupka, a koji nisu mali.


Pravni postupci


Isto uskoro očekujemo i u slučaju Fiorentin koji je znatno financijski teži i temeljem kojeg je iz proračuna Grada u proteklim godinama nasljednicima te krčke obitelji, dio kojih je u Italiji, a dio u Krku, isplaćeno bilo čak 20,8 milijuna kuna, odnosno 2,76 milijuna eura.


I u tom je slučaju Vrhovni sud presudio da spomenuti iznos nije trebao biti teret Grada pa smo se temeljem toga nedavno i njihovim nasljednicima obratili pozivom da isplaćen im novac – vrate.


Nakon isteka roka u kojem se nadamo njihovoj odluci o dobrovoljnom povratu novca, ako ne bude rezultata, pokrenut ćemo pravne postupke prisilne naplate tog novca, i to u Italiji za talijanske državljane, a u nas za četvero onih koji i žive u Krku – objašnjava nam gradonačelnik.



Siguran da će spomenuti novac uskoro biti vraćen poreznim obveznicima grada Krka kojima, konstatira Vasilić, nikad nije trebao biti niti oduzet, prvi čovjek Grada Krka podsjetio nas je i na ne tako davnu povijest kad je, sredinom prošlog desetljeća, Gradu Krku zbog svega spomenutog gotovo prijetio bankrot.


– Na sreću, od takvog nas je scenarija štitila regulativa koja je omogućavala da se po tom pitanju proračun tereti u mjeri kojom se morao održati i sačuvati barem minimum sredstava nužnih za održavanje minimalnog društveno-komunalnog standarda, kroz funkcioniranje bitnih usluga iz ovlasti lokalne uprave poput predškolskog odgoja, vatrogastva i sličnog.


Sjetit ćete se da smo ne tako davno, upravo zbog potrebe isplaćivanja tih naknada koje su tijekom pune dvije godine plaćane u ratama od po milijun kuna mjesečno, morali drastično srezati sredstva kojima su podupirane naše udruge, odustajati od brojnih komunalnih projekata, pa i prodavati zemljišta, odnosno objekte u vlasništvu Grada, poput restorana Neptun na plaži Portapisana.


Bile su to uistinu teške i zahtjevne godine za gradske financije iz kojih smo isplivali, a sad je jasno i da će godine stezenja remena ipak biti ispravljene i nadoknađene.


Uz ostalo i kroz povrat svega onog što smo morali platiti, iako to, dokazuju sad i aktualne presude, nismo niti trebali činiti – završio je takvim raspletom priče i više no zadovoljan gradonačelnik Krka.



Valja spomenuti da su, osim u slučajevima gdje su sredstva već isplaćena, predstavnici Grada proračunski novac uspjeli zaštititi i u slučajevima koji su u tijeku, odnosno koji još nisu rezultirali pravomoćnim presudama.


Jedan od takvih slučajeva jest i onaj obitelji Buzurović iz Srbije koja je prema Gradu pokrenula postupak potraživanja naknade vrijednosti zemljišta koje je od njihovih predaka izvlašteno u kampu Ježevac.


Poništena presuda


– Nakon što su od prvostupanjskog tijela već dobili pozitivnu presudu kojom je naloženo da im Grad isplati 6,5 milijuna kuna, na našu žalbu temeljenu na u međuvremenu donesenoj presudi Visokog upravnog suda kao i stavovima najviših domaćih sudbenih instanci, ta je presuda sad poništena, uz stajalište da se i u tom slučaju, kao i svim budućim, imaju primjenjivati pravila Zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a koja potraživanjima te vrste ne terete lokalnu upravu – zaključio je krčki gradonačelnik.


Lokalna uprava nije vlasnik oduzetih »kvadrata«


– Bitno je istaknuti da lokalna uprava ni u jednom od tih slučajeva nije bila, niti je postala vlasnik niti jednog tako oduzetog »kvadrata«. Zemljišta o kojima pričamo u vlasništvu su ili hotelskih kuća, kakav je slučaj kod zone mini-golfa na Dražici koja je danas u vlasništvu tvrtke Hoteli Krk, čak i države koja je vlasnik turističkog zemljišta u kampovima poput Valamarova Ježevca.


Neke su parcele danas ceste, a na nekima su građeni i stambeni objekti koji su danas u privatnom vlasništvu.


Čak i u rješenjima nekih takvih postupaka stajalo je da će naknadu za izvlaštena zemljišta podmirivati tadašnje turističke kompanije, što su predstavnici sljednika tadašnjih pravnih subjekata u sudskim postupcima svjedočili i dokazivali, predstavljajući čak i dokumentaciju iz vlastitih arhiva pa tako i potpisane uplatnice za sredstva koja su bivšim vlasnicima tada isplaćivana od turističkih tvrtki.


Nažalost, sudovi čak ni takve, potpisane isplatnice nisu uzimali kao dokaz o podmirenju naknada za deposedirano zemljište, držeći da je po tada važećim zakonima te naknade vlasnicima zemljišta morala uplatiti bivša Općina Krk, a ne hotelska kompanija Zlatni otok koja je, pokazuju papiri, tad sve uredno podmirivala – kaže Vasilić.