RIJEKA – Župan Zlatko Komadina na redovnom susretu s novinarima pojasnio je zašto je na zadnjem županovom kolegiju zadužio pročelnike da naprave analizu alokacije sredstava županijskog proračuna za područje Grada Rijeke. Komadina je, naime, istaknuo da se posljednjih nekoliko dana u javnom prostoru nalazi dosta nerazumijevanja i neznanja, a možda i zlonamjernih teza, oko same uloge Županije, kao i njezinih ulaganja u Rijeci.

– Primorsko-goranska županija svake godine na području Rijeke uloži 100 milijuna kuna, prvenstveno kroz djelatnosti županije za koje smo nadležni, a dio i kroz programe i projekte. Podsjetit ću vas za što smo mi sve nadležni i što financiramo, a nalazi se u gradu Rijeci. To je Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Prirodoslovni muze, a tu su i naše zdravstvene stanove: Dom zdravlja, Zavod za hitnu medicinu i Ljekarne Jadran.

Reći ću vam i primjere škola: uredili smo Sušačku gimnaziju i iselili Medicinsku školu, uredili smo Industrijsku školu, uredili smo školu za medicinske sestre, našu Mediicnsku školu, a ovih dana krećemo u uređenje dvorane u Medicinskoj školi. Kompletno financiramo Dom za starije na Kantridi za naše sugrađane. Što se tiče Europske prijestolnice kulture, spomenut ću direktna ulaganja Županije u taj projekt kao i zajedničke projekte s Gradom Rijeka poput Udruge Tić i Hospicija. Pored toga, financiramo i medijsko oglašavanje kroz Kanal Ri, a tu je čitav niz progama koji se ne nalaze u Rijeci, ali ih koriste građani Rijeke poput Platka i tamošnjeg sportskog centra, a tu su i obje Thalasstherapije.

Ovih dana imamo puno nerazumijevanja u javnom prosotru oko toga što su ulaganja PGŽ-a, a kad se zbroje sva ulaganja županije radi se o desecima milijuna kuna koje završavaju kod udruga s područja Grada Rijeke. Ovo što se dešava u javnom prosotoru je ili neznanje ili zlonamjernost pa sam to želio pojasniti. Postoji čitav niz djelatnosti i mozaik koji čini PGŽ jer naša je osnovna djelantost pužanje usluga kroz naše ustanove, rekao je Komadina koji je ovom prigodom ravnateljici Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka Nikolini Radić Štivić jučer uručio građevinsku dozvolu za rekonstrukciju Guvernerove palače vrijednu oko 100 milijuna kuna, koja će biti kandidirana za sredstva Europske unije.

Građevinska dozvola proizašla je iz projekta koje je muzej provodio do 2019. godine kada je pripremljena sva dokumentacija koja prethodila građevinskoj dozvoli koja je postala pravomoćna 21. travnja.

– Ova građevinska dozola obuhvaća potpunu rekonstrukciju i obnovu Guvernerove palače vrijednu oko 106 milijuna kuna. Na ovaj projekt će se nasloniti projekt izrade potpuno novog postava našeg muzeja, a s obzirom da je ovo je strateški razvojni projekt PGŽ-a koji značajno nadilazi financijske i administrativne kapacitete muzeja, Županija staje iza ovog važnog projekta, poručila je Sonja Šišić, pročelnica županijskog Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu. Podsjetila je i da je Guvernerova palača izgrađena 1897. godine, a u znatno manjem dijelu rekonstruirana je oko 1940. godine. S ovim uređenjem rekonsturiat će se čitava zgrada, ali i vrtne terase i perivoj koji su danas također u funkciji postava muzeja.

– Ne trebamo govoriti koliko je Guvernerova palača u urbanoj tipologiji Rijeke važna. Ona je osim svoje povijesne važnosti i palača koja se nadvija nad grad i u memoriji je svih naših građana i psojetitelja. I mi se inače ubrajamo u 90 posto muzeja u Hrvatskoj koji se nalaze u zgradama koje nisu izgrađene na njih što često rezultira odnosom ili nauštrb takvih objekata, ili pak čuvanja same baštine. Tu je i pandemija, ali i potresi u Zagrebu i na Baniji, koji su nas upozorili da muzejske prostore moramo učiniti otpornijima na bilo kakvu promjenu ili katastrofu, rekla je Radić Štivić ističući kako će se obnova odvijati na održiv način, a biti će osuvremenjen postojeći postav koji će u velikoj mjeri biti proširen budući da je značajn dio drugog kata palače neiskorišten.
– Nakon ishođenja građevinske dozvole preostalo nam je da dovršimo projekt novog stalnog postava gdje ćemo sigurno dopuniti baštnu s onim dijelovima koje čuvamo u našim čuvaonicima, najavila je Radić Štivić.