VRIJEDNOST 300 MILIJUNA KUNA

Riječka obilaznica: Krajem godine počinje dogradnja čvora Orehovica i projektiranje čvora Kozala, gradit će se i bukobrani

Sanja Gašpert

SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

Planira se i izgradnja bukobrana na dionicama Trinajstići - Matulji, Matulji - Diračje i Škurinje - Orehovica i smanjiti buku u naseljima uz te dionice.



RIJEKA Aktivnosti na dogradnji ili izgradnji čvorova na riječkoj obilaznici, vrijedne gotovo 300 milijuna kuna, najavljene su na sastanku kojega je jučer u Rijeci održao riječki gradonačelnik Marko Filipović s predsjednikom Uprave Hrvatskih autocesta Borisom Huzjanom i Miodragom Furdinom, direktorom Sektora za investicije i EU fondove Hrvatskih autocesta. Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan obavijestio je gradonačelnika Filipovića o trenutačnim aktivnostima Hrvatskih autocesta na području Grada Rijeke i okolice te najavio gotovo 300 milijuna kuna vrijedne radove koji će se tijekom naredne četiri godine odvijati na riječkom području. Najavljeno je da će do kraja 2022. godine započeti dogradnja, odnosno realizacija druge faze čvora Orehovica.


– Već 2023. godine započela bi i izgradnja treće faze, tako da bi 2024. godine ovaj čvor imao punu funkcionalnost u smislu bolje povezanosti lokalne prometne mreže na mrežu autocesta, a posebice na povezanost Kampusa Sveučilišta u Rijeci i nove bolnice na Sušaku. Također, do kraja 2022. godine započinje projektiranje novog čvora Kozala na riječkoj zaobilaznici kojem je cilj rasterećenje lokalne cestovne mreže, a posebice čvora Škurinje koji će biti dodatno prometno opterećen po završetku izgradnje ceste D 403, istaknuto je na sastanku.


Uz najavu ovih radova, najavljen je i projekt izgradnje zidova za zaštitu od buke prema Akcijskom planu upravljanja bukom. Projekt obuhvaća izgradnju bukobrana na dionicama Trinajstići – Matulji, Matulji – Diračje i Škurinje – Orehovica, a realizacijom projekta, rečeno je, dodatno će se smanjiti buka u naseljima uz te dionice. Tijekom sastanka naglašena je vrlo dobra suradnja koju Grad Rijeka ima s nadležnim Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture, kao i s Hrvatskim autocestama, što, kako je rečeno, svakako proizlazi iz važnosti Riječkog prometnog pravca, ne samo za Hrvatsku, već i za cijelu srednju i jugoistočnu Europu.




Uz gradonačelnika Filipovića, sastanku su prisustvovali i pročelnik Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke Srđan Škunca, pročelnica Odjela za komunalni sustav Grada Rijeke Maja Malnar te viša suradnica za prostorno uređenje u Odjelu za provedbu dokumenata prostornoga uređenja i građenja Karmen Mlacović.