Željezničko-tehnička škola

U Moravicama otvoren Školski muzej Željeznice, od malih nogu zaljubljeni su u vlakove

Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Zbirka starih željezničkih predmeta, odjeće, originalnih dokumenata, fotografija, knjiga i audio zapisa nastala je zahvaljujući suradnji i donacijama građana lokalne zajednic



Davnog 23. listopada 1873. godine iz Karlovca je u 12 sati prema Rijeci novosagrađenom prugom krenuo prvi vlak koji je istog dana prošao i kroz Moravice, goransko mjesto u kojem je danas u organizaciji Željezničko-tehničke škole Moravice održana priredba kojom je obilježeno punih 150 godina željeznice na ovom području.


Predmeti iz željezničke prošlosti


Središnji i najbitniji dio te priredbe bilo je otvaranje Školskog muzeja željeznice koji je, kako je to naglasio u pozdravnoj riječi Borivoj Dokmanović, ravnatelj ŽTŠ Moravice, muzej u nastajanju.





– Ideja sakupljanja, održavanja i zaštite sačuvanih predmeta iz željezničke prošlosti Gorskog kotara javila se prije desetak godina u ŽTŠ Moravice i moravačkom Mjesnom odboru.


Zbirka starih željezničkih predmeta, odjeće, originalnih dokumenata, fotografija, knjiga i audio zapisa nastala je zahvaljujući suradnji i donacijama građana lokalne zajednice, od malih nogu zaljubljenih u vlakove.


Osnivanjem Učeničke Eko zadruge “Rudač” 2015. godine brigu o zbirci preuzima sekcija “Goranska etnografska baština” i njena tadašnja voditeljica Dubravka Carević, prof. geografije.


Potporom PGŽ, Grada Vrbovsko i Radionice za održavanje vagona i pružnih građevina, zbirka je nedavno preseljena iz školskog hola u novouređeni prostor Učeničkog doma ŽTŠ Moravice – pojasnio je ravnatelj Dokmanović naglasivši kako je temeljna ideja nastaviti rad na prikupljanju eksponata vezanih uz povijest željezničarstva na ovom području.



Riječi pozdrava nazočnima uputio je u ime Mjesnog odbora Moravice Novica Vučnić istaknuvši kako MO pruža punu podršku ovom projektu te će sa svoje, kao i sa strane KUD- “Željezničar” te SKD “Prosvjeta”, u čije ime također govori, pomagati u prikupljanju eksponata.


Pruga kao prekretnica


Dožupan Petar Mamula pohvalio je inicijativu i rad ravnatelja Dokmanovića te istaknuo uvjerenje u daljnu potporu PGŽ i Grada Vrbovsko kad je riječ o rastu broja izložaka ovog malog muzeja.


– Pruga je bila prekretnica u životima svih ljudi koji su uz nju živjeli, a ovaj sadašnji postav možemo nazvati i obiteljskim jer na ovom području nema kuće koja na neki način nije vezana uz stoljeće i pol povijesti željeznice – rekao je Mamula, pohvalivši inicijativu mještana Moravica vezanu uz ideju zaštite objekata industrijskog nasljeđa kojih ovo poručje ima nekoliko.



Gradonačelnik Vrbovskog Dražen Mufić uz čestitke na otvaranju malog muzejskog prostora istaknuo je kako je sve skupa rezultat činjenice da je ŽTŠ Moravice u posljednjih desetak godina najkvalitetnija goranska srednja škola koja, pokazuje to i ovaj primjer, vrlo kvalitetno radi i van nastavnih okvira.


– Kad pogledamo u prošlost zaista djeluje kako je Austro-ugraska sve radila i gradila kao da stoljećima misli ovdje ostati, a dobro je da smo i danas dio velike europske zajednice država – rekao je Mufić istaknuvši kako ipak ne treba previše gledati na prošlost, već se okrenuti budućnosti.


Govori spomenutih bili su ukrašeni prigodnim programom tijekom kojeg su učenici ŽTŠ Moravice dali kratak prikaz povijesti gradnje i značaja pruge Karlovac – Rijeka, čuli smo i recitaciju stihova Dobriše Cesarića, izvedena je Bareova “Gdje je nestao čovjek”, zasluženi pljesak dobili su plesači i plesačice, a zaslužile su ga kuharice i osoblje Učeničkog doma ŽTŠ Moravice koji su po završetku druženja organizirali domjenak i druženje.


Niz zanimljivih podataka


Moravački su srednjoškolci u prezentaciji 150 godina duge povijesti pruge Karlovac – Rijeka spomenuli i niz zanimljivih podataka od kojih izdvajamo:


  • radovi su trajali četiri godine ili 1581 dan;
  • pruga se gradila brzinom od 112 metara dnevno;
  • prugu je gradilo 23 000 radnika za koje su uz koridor pruge bila sagrađena čitava naselja i dvije bolnice u Kupjaku i Fužinama;
  • duž cijele pruge otvorene su radionice za obradu kamena, željeza i drveta;
  • u Vrbovskom se nalazila velika stolarija, u Fužinama kovačnica, a u Vučinić Selu i Kupjaku izrađivani su impregnirani drveni pragovi;
  • pretpostavlja se da je pruga od Karlovca do Rijeke stajala nešto manje od 30 milijuna forinti;
  • zračna udaljenost između Karlovca i Rijeke je 90 km, a dužina pruge – koja ide u obliku slova Z – je 176 kilometara;
  • na pruzi je sagrađeno 15 kolodvora i postaja, a povećanjem prometa otvarale su se nove postaje;
  • u kolodvoru Moravice sagrađeno je 20 kolosijeka i to stoga jer su Moravice kao mjesto na granici nizinske i planinske pruge imale jedan od najvažnijih kolodvora na pruzi Karlovac – Rijeka…