Geografski i demografski opis Vrbovskog, njegova povijest, politički, gospodarski i društveni život, školstvo, sport, kultura, religija, običaji, obilje autentičnih fotografija, sve to i mnogo više sadržano je u 712 stranica monografije vrbovšćanskog kraja čiji je uspjeh nagrađen Gorančicom za 2025. godinu. Da je »Naše Vrbovsko – ljudi, prostor i događaji« djelo vrijedno 22. izdanja nagrade Novog lista za književna izdanja o Gorskom kotaru, jasno je već iz samog obima ovog istraživačkog poduhvata raznih autora koji su na jednom mjestu saželi život u Vrbovskom, ali i postavili temelje i otvorili teme za stvaratelje koji će o Vrbovskom pisati u budućnosti.

Foto Nikola Blagojević

Monumentalna važnost Vrbovskog

Prema sudu ocjenjivačke komisije Gorančice u sastavu Jasminka Lisac, Zlatko Pochobradsky i Marinko Krmpotić, upravo je taj, motivirajući aspekt ovog djela najjači adut knjige kojoj su goranski književnici i pisci te ljubitelji pisane goranske riječi zapljeskali na svečanoj dodjeli Gorančice održanoj u Gradskoj knjižnici Ivana Gorana Kovačića u Vrbovskom, a provedenoj u suradnji s Primorsko-goranskom županijom. Kako je u obrazloženju nagrade naveo Krmpotić, »Naše Vrbovsko« istaknulo se među 15 izdanja koja su kandidirali za glavnu nagradu, pridruživši se nizu odličnih monografija napisanih o goranskim naseljima.

Foto Nikola Blagojević

Marijan Kavran, urednik vrbovšćanske monografije koji je nagradu preuzeo iz ruku glavne urednice Novog lista Slavice Bakić, na svečanoj je dodjeli Gorančice istaknuo kako su autori u ovo djelo uložili dvije godine mukotrpnog rada, savladavši brojne prepreke kako bi ono doživjelo svoje ukoričeno izdanje.

– Ova monografija svjedoči o monumentalnoj važnosti Gorskog kotara i Vrbovskog. U njoj se iznosi puno podataka, autentičnih fotografija za koje nismo ni znali da postoje, govori se o brojnim pričama o svemu onome od čega se život u najsloženijoj goranskoj sredini sastoji. Zahvaljujući podršci Grada Vrbovskog i cijelog uredništva bili smo prilično fokusirani, a iako smo imali svoje limite i stalno imali dojam da smo nešto propustili napisati, otvorili smo prostor za pisanje novih tema i monografija. No pisanje ovakvog djela je kao penjanje na Klek. Iako dok se penjete možda poželite odustati, kada ispred sebe ugledate horizont sav vam umor padne u drugi plan, kazao je Marijan Kavran kojem su u procesu stvaranja monografije pomagali Ivan Štefanac, Dubravko Rogale, Biserka Heski, Vesna Mikić i drugi.

Foto Nikola Blagojević

Zadovoljstvo postignutim te osvojenom nagradom izrazio je i gradonačelnik Grada Vrbovskog Dražen Mufić koji je sudjelovao u iniciranju, financiranju i izdavanju ove vrijedne monografije.

– S idejom o monografiji krenuli smo prije puno godina, da bismo je lani konačno promovirali. Ovo je djelo zaista kvalitetno i sveobuhvatno, tematizira dugu povijest Vrbovskog bez ikakvih ideoloških predrasuda, a prema vrijednoj prikupljenoj građi, koja je prikupljana iz Beča, Pešte, Zagreba, ali i od naših građana, dalo bi se napisati tri ovakve knjige. Prikupljeno ćemo nastojati digitalizirati i objaviti kako bi ova građa bila dostupna i drugim autorima, a sigurno je da ćemo nastaviti s ovakvim stvaralaštvom budući da su nove knjige već u pripremi, naveo je gradonačelnik Mufić, zahvalivši se svima koji su sudjelovali u izradi monografije.

Kvantiteta i kvaliteta goranske riječi

Kako je ocijenio Marinko Krmpotić, član žirija Gorančice i novinar Novog lista, ovogodišnja se nagrada istaknula žanrovskom i tematskom raznovrsnošću kandidata unutar koje su obrađena različita područja života i djelovanja Gorana.

Foto Nikola Blagojević

– Količina od 15 pristiglih djela već je postala standard za Gorančicu, a kada se uzme u obzir da je to brojka koja se napiše na području s 15-ak tisuća stanovnika, to je zbilja puno. Kada smo kretali u pokretanje nagrade, jedna od ideja bila je promoviranje goranskih autora i motiviranje ljudi da pišu i stvaraju djela, a u tih više od dva desetljeća objavljeno je nekoliko odličnih knjiga o pojedinim mjestima Gorskog kotara, izdvojio je Krmpotić, navevši kako je od posebnog značaja za razvitak goranske književnosti i kulture činjenica da su u prošlogodišnjim djelima zastupljena razna goranska naselja. Uz Vrbovsko, aktivne su bili i autorice i autori s područja Brod Moravica, njih čak četiri, a pisalo se i u Čabru, Delnicama, Fužinama, Mrkoplju.

Pored glavne nagrade, u Vrbovskom su dodijeljena druga priznanja. Tročlani ocjenjivački sud odlučio je kako će Gorančicu za najbolje beletrističko djelo za 2025. godinu ponijeti Slavica Brajdić, autorica lirske zbirke »Putovanje« u izdanju Udruge za očuvanje brodmoravičkih starina »Turanj«. U opisu nagrade, ova je zbirka opisana kao »biserna niska stihova« te »jedan od najljepših trenutaka ovogodišnje Gorančice« s obzirom na njenu snažnu emociju i prikazano »umijeće izražavanja koje je godinama prikupljano i taloženo«, a čiju je vrijednost prepoznala i čitateljska publika koja je razgrabila prvo izdanje.

Foto Nikola Blagojević

Najvrjednijim publicističkim izdanjem proglašeni su »Pozdravi iz čabarskog kraja« Ivana Janeša, detaljno i vizualno atraktivno djelo koje kroz 130-ak razglednica i prateće tekstove daje vrijedan doprinos proučavanju povijesti i tradicije čabarskog područja. Kako je kazao Marinko Krmpotić, Janeš je jedan od marljivijih goranskih autora koji ustrajno radi na promociji čabarske tradicije i kulture. Kao predsjednik najplodonosnijeg izdavača u Gorskom kotaru, čabarskog Ogranka Matice hrvatske, dao je najviše kandidatkinja za Gorančicu, a posebno se ističe njegov rad na očuvanju čabarskih govora, zaštićenih kao nematerijalno kulturno dobro na nacionalnoj razini.

Posebna priznanja Gorančice za 2025. godinu zaslužilo je troje autora. Za monografiju naziva »Dok je njih, ognji neće gorjeti« o 150 godina vatrogastva u Delnicama nagrađena je Nada Glad koja je ugradila brojne dokumente, fotografije i razgovore u »svjedočenje o tome kako su obični ljudi velikog srca, s mišlju o dobrobiti zajednice, podizali temelje dobročiniteljstva vatrogastvom«. Aktivnoj spisateljici za djecu Nataliji Mitrić posebno je priznanje uručeno za kvalitetan i konstantan rad u stvaranju slikovnica. U lanjskoj godini Mitrić je izdala tri slikovnice – »Pas Tira pomaže djeci«, »Djeca Islanda« i »Koje je boje radost« – među kojima se ističe potonja, napisana na temu učenja djece o osjećajima i bojama te ilustrirana crtežima Ivane Guljašević Kuman.

Foto Nikola Blagojević

Kulturna vitalnost Gorskog kotara

Komisija Gorančice nagradila je i Andreja Zbašnika, još jednog produktivnog autora, koji je za svoje »Dijaloge o životu i umjetnosti« nastale u dopisivanju s umjetnom inteligencijom, dobio priznanje za inovativnost, kreativnost i originalnost u pristupu književnom stvaralaštvu. U knjizi je sadržano 18 dijaloga korespondencije Zbašnika i ChatGPT-a na različite teme kao što su sigurnost, jezik, tijelo, smrt, eros, digitalna memorija, politika i druge.

Foto Nikola Blagojević

Dodjelu nagrada 22. Gorančice, koju je u ime Marketinškog odjela Novog lista vodila Lucija Ulčar, svojim je nastupom na flauti uveličala mlada vrbovšćanska glazbenica Jasna Majić, a svečanosti su nazočili glavna urednica Novog lista Slavica Bakić, urednica Goranskog Novog lista Slavica Mrkić Modrić te zamjenik župana PGŽ-a Robert Matić.

Foto Nikola Blagojević

– Iako ima puno godina, a 22 godine zaista nije malo, Gorančica je za mene još uvijek dijete. Kada je 2004. godine Vladimir Mance u Novom listu pokretao inicijativu za ovu književnu nagradu, ideja je odmah pala na plodno tlo, a odmah je prve godine bilo prijavljeno 15 knjiga. Svaka knjiga koja izađe na području Gorskog kotara dodatno je bogatstvo za ovaj kraj, a svako napisano slovo o Gorskom kotaru treba cijeniti jer se ostavlja u naslijeđe ljudima koji dolaze, kazala je Slavica Mrkić Modrić,

Foto Nikola Blagojević

Robert Matić kazao kako se nada da će nadolazeća izdanja Gorančice biti još bogatija, a da će žiri imati još teži posao u odabiru najbolje knjige.

– Brojnost izdanih književnih djela pokazuje ljubav Gorana prema svojem kraju i kolika motivacija u Gorskom kotaru vlada za pisanje novih djela. Ona su bitna za ovaj kraj i cijelu Primorsko-goransku županiju i sva govore o kulturnoj vitalnosti ovog kraja. Teško je zamisliti da općine i gradovi s istim brojem stanovnika pišu ovoliko koliko pišu Gorani, a vaša su djela stvarno raznovrsna, naveo je Matić.

Raznovrsna djela

Pored nagrađenih djela i autora, za Gorančicu su kandidirala i druga publicistička, istraživačka i pjesnička djela.

U izdanju Ogranka Matice hrvatske u Čabru objavljena je četvrta po redu ozvučena e-Čitanka čabarskih govora, koja sadrži QR kodove preko kojih se mogu slušati tekstovi čabarskih govornika i pisaca, Marije Malnar Jurišić, Branke Arh, Dorijana Leša, Slavka Malnara, Zlatka Pochobradskog i drugih. U istom izdanju Marko Smole objavio je »Dolinu gornje Kupe i Čabranke u starim novinama«, istraživačko djelo koje obnavlja što se o ovom području pisalo od sredine 19. do sredine 20. stoljeća.

Foto Nikola Blagojević

O životu i djelu dr. Ive Mancea, uglednog njemačkog liječnika te hrvatskog i goranskog dobrotvora, pisao je Adolf Polegubić, kroz pet cjelina obradivši njegov život, dok je u »Spomenici Fužine«, u koju su pretočeni zapisi napisani kroz 240 godina, autorica Mihaela Majnarić obradila postojanje današnje OŠ Ivanke Trohar. Udruga Goranski koraci izdala je haiku zbirku »Malo po malo«, u kojoj su sabrani ponajbolji radovi šezdeset odraslih autora i 97 učenika iz trinaest osnovnih škola, sudionika goranskih haiku susreta održanih u Mrkoplju.

Emil Crnković u svojim je »Izgubljenim snovima« opisao neiskorištene potencijale goranskog kraja, kroz analizu ekonomskog i društvenog života na pojedinim područjima Brod Moravica, a Katarina Ghyzczy je u djelu naziva »Ghyczy de eadem Ghicz Assa et Ablancz-Kurth u povijesti XVI. i XVII. stoljeća« nastavila obrađivanje povijesti svoje plemićke obitelji, s fokusom na rodbinsku povezanost obitelji Ghyczy sa Zrinskima, Frankopanima i Šubićima od Bribira.