KOORDINACIJA

Goranski načelnici nezadovoljni: Država nam za čišćenje snijega daje tek simbolične svote

Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Prije nekoliko godina sredstva su bila dostatna, a sad su simbolična i jednostavno moraju biti povećana jer predstavljaju velika opterećenja za goranske proračune



Nezadovoljni omjerom sufinanciranja troškova zimskog čišćenja cesta, goranske će općine i gradovi kroz tijelo Koordinacije goranskih čelnika uputiti Ministarstvu pomorstva, prometa i veza dopis s prijedlogom većeg učešća države u tim troškovima, kao i aneksa ugovora za troškove vezane uz ovu godinu za koju su do sada dobili sredstva koja su daleko od potreba.


Ovaj je zaključak na današnjoj sjednici Koordinacije goranskih čelnika donijet nakon kratke rasprave tijekom koje su neki goranski čelnici iznijeli stanje s troškovima zimskog čišćenja na područjima svojih lokalnih samouprava.


Tako je David Bregovac (Fužine) rekao da su na skoro 500.000 kuna troškova od države dobili 70.000 kuna, u slučaju Ravne Gore, napomenuo je načelnik Mišel Šćuka, troškova je bilo oko 600.000 kuna, a država je pomogla s 90.000 kuna.




U Mrkoplju su na oko 300.000 kuna troškova dobili 57.000 kuna, rekao je načenik Josip Brozović, dodavši i da im troškove uvećava činjenica da Ceste Rijeka posipavaju prometnice pijeskom i solju, a troškovi čišćenja toga idu na račun općina i gradova.


David Bregovac dodao je da je nemoguće troškove zimskog čišćenja vezati samo uz direktno čišćenje snijega jer u te troškove ulazi i posipavanje cesta koje se obavlja i kad snijega nema.


Mišel Šćuka pojasnio je da je baš taj posao nužan jer su noću temperature ispod nule i ako ne bi bilo posipavanja, a dogodila bi se prometna nezgoda, sudionici imaju pravo tružiti lokalnu samoupravu, rekao je Šćuka, zorno brojkama potvrdivši koliko Gorani novaca »bacaju u snijeg«.


Sredstva simbolična


– Od 600.000 kuna troška nama je država ove godine pomogla s 90.000 kuna. To znači da mi moramo naći 510.000 kuna. Pomnožimo li to s četverogodišnjim mandatom, znači da sami moramo izdvojiti 2 milijuna kuna za ćišćenje snijega.


Ako se zna da mnoge projekte možemo dobiti ako sudjelujemo s 20 posto, to onda znači da mi zbog snijega i troškova koje nam donosi, odustajemo od jednog projekta jakog oko 10 milijuna kuna!


A to je za nas itekako velik projekt – rekao je Šćuka.



Predsjedavajući Damir Grgurić, načelnik Skrada, rekao je da su prije nekoliko godina sredstva za zimske troškove bila dostatna, a sad su simbolična i jednostavno moraju biti povećana jer predstavljaju velika opterećenja za goranske proračune.


O dosadašnjoj pomoći države najkonkretnije je govorio načelnik Lokava Toni Štimac koji je napravio analizu državne pomoći vezane uz zimsko čišćenje cesta od 2017. godine pa do ove godine.


Prve dvije godine – 2017. i 2018. godine – država je osigurala 80 posto od troškova općina i gradova, 2019. godine to je bilo svih 100 posto, 2020. godine palo je na 76 posto, 2021. godine bilo je samo 29 posto, a ove je godine u prvih pet mjeseci to 38 posto, s tendencijom da zbog novih troškova na kraju godine bude samo 15 posto.


HBOR-ovi krediti


– Za nas su to veliki minusi, a dio problema je možda i u tome što postoji čak 96 lokalnih samouprava uključenih u brdsko-planinsko područje.


Svi oni dobivaju novac za zimsko čišćenje cesta, a najviše problema sa snijegom imamo mi pa bi bilo dobro da nam iz nadležnog ministarstva pošalju podatke o tome koliko je koja lokalna samouprava dobila, čisto da vidimo koliko se zaista pomaže goranskim općinama i gradovima – rekao je Štimac.


Predsjedavajući Grgurić preuzeo je obvezu daljnjeg kontaktiranja s nadležnim tijelima od kojih će se tražiti puno veće sudjelovanje u troškovima zimskog čišćenja na području Gorskog kotara.


Sjednici Koordinacije nazočila je i Vesna Bartolović, predstavnica HBOR-a, koje je načelnike obavijestila o pojedinostima vezanim uz mogućnost HBOR-ovog kreditiranja lokalnih samouprava u programu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.


I dalje će, rekla je, u prvom planu biti infrastrukturni prokjekti, ali ovog puta ponajprije oni vezani uz tzv. zelenu tehnologiju (obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost društvenih objekata, zaštita čovjekove okoline…).


Sufinanciranje će ići do razine od 75 posto, a dosadašnja vrlo povoljna kamata od 1,5 posto sigurno će nešto porasti.


Svaki prijavljeni projekt HBOR će vrednovati jasno određenim kriterijima, a nakon nove godine predstavnici HBOR-a obići će sve goranske općine i gradove kako bi kroz razgovore s čelnicima vidjeli na kojim su područjima moguće kandidature.


Inicijativa kod HŽ-a za direktnu liniju za studente


Goranski čelnici također će kod Hrvatskih željeznica pokrenuti inicijativu za direktnu liniju Zagreb – Rijeka koja bi za studente bila besplatna i vozila bi ne samo do Moravica već bi njome bila zahvaćena i ostala goranska mjesta koja imaju željezničku postaju.


Uz to, na prijedlog Davida Bregovca, razmotrit će se mogućnost osnivanja zajedničkog prijevoznog poduzeća koje bi uz lokalne autoprijevoznike brinulo o autobusnim linijama na području Gorskog kotara.


– Sadašnje stanje s autobusnim linijama, a i ovi primjeri s polovičnim rješenjem željezničkog prijevoza, pokazuju svima da nadležne institucije jednostavno ne žele na području Gorskog kotara osigurati javni prijevoz na kojeg ljudi ovog kraja imaju pravo po svim zakonskim i EU odredbama – rekao je Bregovac, predloživši da Gorani sami pokušaju riješiti problem i doći do EU sredstava namijenjenih toj svrsi.


Bez predstavnika gradova


Zanimljivo je da ovoj, a ni nekim prethodnim Koordinacijama, nisu nazočili predstavnici goranskih gradova – Čabra, Delnica i Vrbovskog.


Vrbovsko je Koordinaciju napustilo prije dvije godine, nezadovoljno nizom pojedinosti, a sve su rjeđe na ovim sastancima i predstavnici Delnica i Čabra.


Očigledno, razlike između općina i gradova sve su veće pa bi možda trebalo razmišljati i o zasebnim koordinacijama – jednoj koju će činiti općine i drugu u kojoj će biti gradovi.