STAV

Goranski čelnici o pokretnim ambulantama: Gorskom kotaru nedostaju liječnici, a ne ambulante

Marinko Krmpotić

Foto M. KRMPOTIĆ

Foto M. KRMPOTIĆ

Iako na goranskom području svakako ima manjih naselja na kojima bi rad takvih ambulanti bio koristan, goranski čelnici glavni problem vide u tome što se razmišlja o uvođenju nadstandarda, a upitan je i temeljni standard



DELNICE – Kakva je sudbina projekta tzv. pokretnih ambulanti koje bi trebale biti smještene na pojedinim (ruralnim i otočnim) dijelovima Hrvatske sve je otvorenije i bitnije pitanje, posebno zbog činjenice da je riječ o EU projektu koji bi trebao biti realiziran na taj način da se na pojedina područja u Hrvatskoj smjeste čak 33 takve pokretne ambulante. Među prvima koja je uključena u taj projekt je Primorsko-goranska županija koja je na raspolaganje dobila, zasad, dvije takve pokretne ambulante. Jedna je prošlog ljeta služila kao pripomoć na turističkim lokacijama, a druga je bila vezana uz područje Gorskog kotara, ponajprije čabarski kraj, točnije Tršće. No, reakcije struke nisu baš pohvalne pa nam se tako javio Josip Skender, dr. med. spec. obiteljske/opće medicine, liječnik koji je radni vijek proveo na goranskom području. Po njegovom su mišljenju pokretne ambulante potpuno neuspješan pokušaj, odnosno izokrenuta ideja ranije dobro zamišljenog projekta Dijagnostika pri kući bolesnika, projekta koji je uključivao i pokretni tim.


Skupo i neučinkovito


Taj je projekt u tančine pojašnjavao kako i na koji način napraviti osnovnu dijagnostiku i liječenje u kući bolesnika te potom one pacijente kod kojih je to potrebno uputiti na daljnju obradu u matične ambulante. Svi nalazi bi bili objašnjeni pacijentu i zajedno s izabranim liječnicima napravio bi se plan daljnjeg upućivanja i zbrinjavanja pacijenta. Taj je projekt dobro zamišljen, ali se umjesto u realizaciju toga krenulo u projekt pokretne ambulante koji je, po mom sudu, ne samo skup i neučinkovit, već je i takav način obrade pacijenta teško izvediv. Potrošena su ogromna sredstva za nabavu skupog vozila koje je prema meni dostupnim podacima neadekvatno za preglede i dijagnostiku. Osim EKG-e aparata u tom vozilu i nema druge velike mogućnost dijagnostike, sanitarni prostor je teško dostupan za upotrebu mlađim i vitalnim pacijentima, a kamo li teže pokretnim i starijim pacijentima i ne znam kako bi to funkcioniralo kad bi, primjerice, jedna osoba bila na pregledu, a druga trebala žurno koristiti WC!


Nadalje, stol za preglede je upitne nosivosti i u skučenom je prostoru. Normativ za ambulante je više od 40 m2 prostora, a u pokretnoj ambulanti je ukupno oko 6 m2 i od toga je najmanje 1/2 prostora zauzeto ormarićima i ostalim namještajem. Uz sve to ova pokretna ambulanta pati i zbog nedostatka dovoljnog broja stručnog osoblja pa je moj dojam da je sve skupa nedovoljno kvalitetno pripremljeno, zaključuje dr. Josip Skender.




S njegovim smo stavovima upoznali predstavnike Doma zdravlja PGŽ-a koji razumiju njegovo nezadovoljstvo, ali u svom odgovoru posebno ističu kako primjedbe nisu upućene na pravu adresu. Naime, u odgovoru koji potpisuje Moreno Mušković, mag.oec., voditelj odjela za razvoj i informacijsko-dokumentacijske poslove piše: »Mobilne ambulante su nacionalni projekt vrijedan 5,3 milijuna eura, a financiran je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). U sklopu ovog projekta Ministarstvo zdravstva nabavilo je ukupno 33 interventna vozila, od kojih su dva namijenjena Primorsko-goranskoj županiji. Dom zdravlja Primorsko-goranske županije nije sudjelovao u izradi tehničkih specifikacija i zahtjeva vozila, kao niti u uređenju i opremanju unutarnjeg prostora ambulante za obradu pacijenata. Vozila koja smo dobili za našu županiju istovjetna su vozilima koja su zaprimile ostale županije u Republici Hrvatskoj te je važno istaknuti da sva vozila zadovoljavaju minimalne tehničke uvjete. Svjesni smo izazova ovakvog oblika pružanja zdravstvene zaštite pacijentima te u suradnji s jedinicama lokalne samouprave na području Gorskog kotara dogovaramo daljnji oblik suradnje i pristupne lokacije vozila kako bi pacijenti, ali i djelatnici imali maksimalni mogući komoditet prilikom pružanja usluge (prije svega mislimo na dostupnu čekaonicu, sanitarni čvor i priključak na električnu energiju). Također, jedno od vozila koristili smo ovu sezonu kao mobilnu turističku ambulantu koja je prometovala na relaciji Malinska-Njivice te moramo istaknuti kako smo vrlo zadovoljni njezinim radom, napisao je Moreno Mušković, mag.oec.


Dobre i loše strane


Ova je tema nedavno bila i najbitnija točka dnevnog reda sastanka koordinacije goranskih načelnika kojima su predstavnici Doma zdravlja PGŽ (Moreno Mušković, Ivana Milivojević i Alenka Brozina) predstavili projekt te kroz razgovore s goranskim čelnicima nastojali doći do iskoraka u ovom projektu. Mušković je podsjetio kako je sve pokrenuto još 2021. godine od strane nadležnog Ministarstva, a krajni je cilj da medicinska usluga bude dostupnija, odnosno da su liječnički timovi na terenu rasterećeniji.


– Pokretne ambulante su svojevrsni nadstandard i nas zaninma postoje li na goranskom području lokacije na kojima bi one moglo djelovati. Znamo da trenutačno te mobilne ambulante nemaju dovoljno kvalitetne uvjete za rad i to ne samo kad je riječ o pacijentima, već i o liječničkom osoblju pa želimo u dogovoru s vama pronaći lokacije na kojima bi te pokretne ambulante mogle koristiti infrastrukturu (stroja, voda, sanitarije, prostor za rad, grijana čekaonica…) potrebnu za njihov rad, rekao je Mušković.


Iako na goranskom području svakako ima manjih naselja na kojima bi rad takvih ambulanti bio koristan, goranski čelnici glavni problem vide u tome što se razmišlja o uvođenju nadstandarda, a upitan je i temeljni standard. Tako je Josip Brozović, načelnik Općine Mrkopalj, rekao kako u sve većem broju goranskih mjesta nedostaju ne ambulante, već – liječnici!


– O tome bi, po nama, najprije trebalo voditi brigu, rekao je Brozović, a predstavnici DZ PGŽ-a istaknuli su kako ni slučajno nije cilj pokretnim ambulantama mijenjati već postojeće stacionarne objekte, već, ako je to moguće i potrebno, ostvariti nadstandard. Konačan zaključak bio je da će iz goranskih općina i gradova prema DZ PGŽ-a biti poslani podaci vezani uz analizu ove teme, odnosno moguće lokacije na kojima bi pokretne ambulante mogle djelovati, a nakon toga vidjet će se što i kako dalje s tim projektom koji nedvojbeno ima svojih dobrih strana, ali su te dobre strane ugrožene stanjem na terenu.


Ne žele čuti


Realan strah goranskih lokalnih samouprava možda je najbolje iskazala načelnica Fužina Ana Merle rekavši kako nitko u Gorskom kotaru ne želi jednog dana, kad se požale da nemaju liječnika, čuti odgovor »Pa imate pokretne ambulante!«.


– Mi prije svega želimo zadržati liječnike koje imamo i uposliti ako je moguće nove. Nama se nudi nadstandard, a u opasnosti je temeljni standard. Pokretne ambulante na području Općine Fužine mogle bi raditi u Slavici i Benkovcu Fužinskom. Za koga i gdje bi bile smještene, rekla je Ana Merle.