Obilježena je 10. godišnjica najvećeg i najopasnijeg požara u povijesti Crikvenice, koji je 23. srpnja 2012. zahvatio šire crikveničko područje.
povezane vijesti
Na vatrogasnom požarnom putu Zoričići – Barbara, odnosno području koje se nalazi na potezu između Selca i Bribira, obilježena je 10. godišnjica najvećeg i najopasnijeg požara u povijesti Crikvenice, koji je 23. srpnja 2012. zahvatio šire crikveničko područje.
U spomen na taj nemili događaj ondje je postavljen spomenik svetog Florijana, zaštitnika svih vatrogasaca, a otkrivanju spomenika i obilježavanju 10. obljetnice velikog požara prisustvovali su sadašnji i tadašnji zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Crikvenica Robert Hrelja, predsjednik Vatrogasne zajednice PGŽ-a i tadašnji županijski zapovjednik, odnosno zapovjednik akcije gašenja – Slavko Gauš, zapovjednik Vatrogasne zajednice PGŽ-a Mladen Šćulac, zapovjednik VZ-a Grada Rijeke i JVP-a Rijeka Hinko Mance, zapovjednik VZ-a Ličko-senjske županije Zvonimir Lončarić, kao i drugi predstavnici Javne vatrogasne postrojbe Crikvenica, DVD-a Crikvenica te vatrogasnih postrojbi Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije.
Velikom jubileju nazočila je i zamjenica gradonačelnika Grada Crikvenice Ivona Matošić Gašparović, predsjednica Gradskog vijeća Crikvenice Vesna Car Samsa i drugi predstavnici Grada te članovi Vijeća.
600 vatrogasaca iz 76 postrojbi
Zapovjednik JVP-a Crikvenica Robert Hrelja podsjetio je prisutne na kronologiju događanja toga dana te iznio niz podataka koji govore o razmjerima najvećeg i najopasnijeg požara u višestoljetnoj crikveničkoj povijesti.
– Požarom iz 2012. godine zahvaćena je bila površina od cca 600 hektara crnogorice, bjelogorice, trave i makije. Na terenu je tog dana bilo angažirano 600 uniformiranih osoba iz 76 vatrogasnih postrojbi, uz uporabu 122 protupožarna vozila.
Zbog olujne bure s orkanskim udarima nije bilo moguće koristiti zračne snage (kanadere) gotovo do samoga kraja akcije gašenja, da bi požar u konačnici bio lokaliziran nakon otprilike 24 sata neprestanog gašenja.
Prema procjenama, u akciju se tada na razne načine uključilo između 1.000 i 1.500 građana grada Crikvenice i drugih gostiju, na čemu im se i ovim putem zahvaljujem, kao i, naravno, svim vatrogascima, rekao je Hrelja.
Slike vatrene stihije i straha
Zamjenica gradonačelnika Ivona Matošić Gašparović zahvalila je Robertu Hrelji, Slavku Gaušu te svim ostalim vatrogascima i građanima Crikvenice na plemenitosti i hrabrosti.
– Svi se sjećamo tog dana kada je naš grad zadesio najveći i najgori požar u crikveničkoj povijesti. Svima su nam još uvijek svježe slike vatrene stihije i straha koji je tada vladao među našim građanima.
Iako je materijalna šteta golema, ljudskih žrtava nije bilo, na čemu treba ponajprije zahvaliti našim vatrogasnim zapovjednicima, vatrogascima i svim građanima.
U trajni spomen na taj događaj, zahvalu, ali i opomenu svima nama, postavili smo spomenik svetom Florijanu.
Po njegovom zagovoru neka dragi Bog čuva naše vatrogasce, grad, županiju i sve nas, a ja se nadam kako se onakva tragedija više nikada neće ponoviti, rekla je Matošić Gašparović.
Kobni dan
Predsjednik Vatrogasne zajednice PGŽ-a Slavko Gauš također se prisjetio tog kobnog dana.
Gauš je rekao kako bi bilo puno lakše da su toga dana u pomoć mogli ranije pristići kanaderi, ali vremenski uvjeti naprosto nisu dozvoljavali polijetanje istih.
Unatoč tome, Gauš je akciju ocijenio uspješnom, a kao najvažniju činjenicu istaknuo je da nije bilo ljudskih žrtava. Konačno, Gauš je prisutne upozorio kako je uvijek moguće da se ponovi takva katastrofa, stoga ih je pozvao na pojačan oprez.
– Samo u ovoj godini u Hrvatskoj je bilo gotovo 5.800 intervencija otvorenog požara, dok su kanaderi intervenirali oko 50 puta. Ova godina je izrazito nepovoljna po pitanju vremenskih uvjeta.
Otkada sam ja u ovom poslu, a radi se o pola stoljeća iskustva, nijedna godina nije bila toliko suha kao ova, rekao je Gauš te zahvalio svim vatrogascima koji svakodnevno ulažu nadljudske napore ne bi li opasnosti sveli na minimalne razine.
