Uz polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna, pred vijećnicima Županijske skupštine naći će se i financijska bilanca Kanala Ri. Formalno, županijski vijećnici trebali bi amenovati odluku o angažmanu dodatnih 14.108 eura iz proračuna za pokriće kumuliranih gubitaka ove televizije. Toliko, naime, nedostaje da se u cijelosti pokrije udio Primorsko-goranske županije u saniranju razlike između temeljnog kapitala i nagomilanog gubitka Kanala Ri. Župan Ivica Lukanović krajem rujna donio je odluku da se za pokrivanje negativnog kapitala Kanala Ri usmjeri glavnina sredstava u iznosu od 132.722 eura.

Glasačka prava

Toliki je maksimalan iznos koji župan može izvršiti po proračunskom korisniku. Za cjelokupan iznos, koji je Županija kao jedan od osnivača obvezala preuzeti, nedostaje tih nešto više od 14.000 eura, koje sada moraju odobriti županijski vijećnici.

Kanal Ri kraj je prošle godine dočekao s kumuliranim gubitkom od čak 1.865.550 eura, dok je temeljni, upisani kapital ovog trgovačkog društva 1.649.877 eura koji je podijeljen između 27 članova društva – osnivača. Mahom je riječ o tvrtkama s ovog područja dok od lokalnih i regionalnih jedinica samouprave upisuju Grad Rijeka, PGŽ, Općina Kostrena i Grad Kastav. Uglavnom, 18. lipnja ove godine održana je Skupština kanala Ri na kojoj je dogovoreno da će se taj gubitak, sukladno suvlasničkim udjelima, podijeliti između Grada Rijeke i PGŽ-a. Sa svojih 31,92 posto udjela iz riječkog gradskog proračuna trebalo bi se osigurati 68.843 eura dok PGŽ, čiji poslovni udio iznosi 31,21 posto, preuzima obvezu od čak 146.830 eura. Od tog iznosa, 67.312 eura odnosi se na dio gubitka koji odgovara suvlasničkom udjelu, međutim, Županija je na toj Skupštini lokalne televizije odmah odlučila preuzeti i dodatnih 79.519 eura koji otpadaju na ostale suvlasnike Kanala Ri, uz istovremeni poziv u sudskom registru da svaki suvlasnik udio duga koji na njega otpada refundira Primorsko-goranskoj županiji.

Na istoj sjednici Skupštine Kanala Ri donesene su odluke kojima su promijenjena glasačka prava suvlasnika, dok vlasnička struktura nije promijenjena.​ U slučaju Primorsko – goranske županije to znači da i dalje raspolaže s 31,21 posto temeljnog kapitala, ali joj je dodijeljena natpolovična većina glasova – 51,21 posto.

Vijećnici će danas reći i svoju ocjenu rada župana za prvih šest mjeseci, a na dnevnom redu sjednice je i čitav niz točaka vezan uz dodjelu koncesija, među kojima i o namjeri raspisivanja istih za gospodarsko korištenje plaža i zahvaćanja mora u svrhu punjenja bazena ispred LRH-ovih hotela Istra i Kvarner u Opatiji, s obzirom da im postojeća koncesija istječe 1. prosinca ove godine. Bit će zanimljivo vidjeti kako će završiti drugi pokušaj koncesioniranja za izgradnju i gospodarsko korištenje nautičkog sidrišta u uvali Jadrišćica na Punti Križa, na području Grada Malog Lošinja. Prema dostupnim podacima, Županija je još u ožujku ove godine bila raspisala koncesiju za nautičko sidrište u uvali Jadrišćica na Punti Križa, predviđeno za 30 plovila na 6.000 četvornih metara morske površine.

Poništen postupak

Na natječaj su stigle dvije ponude, od tvrtki Y/C Marine i Ingemara, no obje su odbijene zbog utvrđenih nedostataka, pa je postupak poništen. U lipnju je krenuo novi natječaj, rok za dostavu istekao je početkom srpnja, a pred Skupštinom danas su dva prijedloga – rješenja o odbijanju ponude u postupku davanja koncesije i druga, odluka o dodjeli koncesije.

Nakon Grada Makarske, Šibensko-kninske županije i Grada Rijeke, Deklaracija o hrvatskom prostoru Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske (AAUZ) stiže i pred vijećnike PGŽ-a. Deklaracija nema pravnu snagu, već poziva na odgovorno i održivo upravljanje prostorom, snažnije prostorno planiranje, zaštitu javnih dobara te oštrije sankcioniranje bespravne gradnje.

Supetarska Draga 103. luka za javni promet

U prijedlogu odluke o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja na području Primorsko-goranske županije, kako glasi puni naziv te točke dnevnog reda, »krije« se uvrštenje nove luke otvorene za javni promet, i to one u Supetarskoj Dragi, a slijedom prijedloga Županijske lučke uprave Rab. Tako se broj od ukupno 102 luke otvorene za javni promet na području PGŽ-a povećava za još jednu, na 103. Ovom odlukom obuhvaćena je i izmjena obuhvata lučkih područja luka Baška i Stara Baška radi usklađenja s prostornoplanskom dokumentacijom, stvarnim potrebama i stanjem na lučkom području.