RIJEKA – S 24 prisutna vijećnika odrađen je nastavak prošlotjedne sjednice Skupštine Primorsko-goranske županije koja je prekinuta zbog nedostatka kvoruma. Počelo je ondje gdje se stalo prošli četvrtak, a to je glasovanje o pokriću kumuliranog gubitka i negativnog kapitala Kanala Ri.

Točnije, njegovom ostatku od 14.108 eura s obzirom na to da je župan Ivica Lukanović krajem rujna “svojom” odlukom pokrio većinu obveze koju je na sebe preuzela Županija kao jedan od osnivača ove regionalne televizije, a za što je stekla većinska upravljačka prava.

Odluku da se s ovih 14 tisuća eura “upotpuni” cjelokupni iznos od 146.830 eura, koliko će Županija osigurati za svojevrsni clean start ove televizije, barem kako je najavljeno, podržalo je 19 vijećnika dok je njih četvero bilo suzdržano – dva vijećnika HDZ-a Boris Miklić i Marijan Bačić te dva vijećnika Unije Kvarnera Marko Boras Mandić i Norbert Mavrinac.

Preostale točke dnevnog reda prošlotjedne sjednice Skupštine bile su više tehničke naravi i prošle su praktički bez rasprave.

Deklaracija o prostoru

Nakon Šibensko-kninske, Primorsko-goranska županija upisala se kao druga regionalna samouprava u Hrvatskoj koja je prihvatila Deklaraciju o hrvatskom prostoru Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske (AAUZ). I to jednoglasnim konsenzusom svih prisutnih vijećnika.

Ova Deklaracija nema pravnu snagu, ali nosi snažnu poruku da je očuvanje i zaštita prostora pitanje budućnosti i generacija koje dolaze.

O samoj Deklaraciji, inicijativi i njezinim ciljevima vijećnicima je predstavio predstavnik AAUZ-a Bojan Bilić. Uz Grad Rijeku i Makarsku, među njezinim usvajataljima odnedavno je i Grad Buzet, a ugrađena je i u izvješće o stanju prostora Grada Opatije.

AAZU je oformljen 2019. godine kao ogranak Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kako je pojasnio Bilić, po uzoru na francuski model, s konačnim ciljen da hrvatski prostor postane Ustavom štićena kategorija.

Iako je hrvatski prostor, osobito obala i otoci pod strašnim pristiskom uzurpacije, Bilić smatra kako ne treba sve gledati crno jer, veli, s takvim se problemom suočavaju i ostale europske i zemlje svijeta.

AAZU je svjestan i percipira postojeće probleme, ali je okrenut, prije svega, budućnosti, što se ogleda i u aktivnoj ulozi edukacije najmlađih uzrasta, onih u vrtićima i školama o važnosti štićenja prostora.

Dokument koji je nužan i nacionalno

Vijećnik Možemo! Nenad Hodap u svojem je osvrtu istaknuo kako je jedan ovakav dokument nužan i na nacionalnoj razini, dotaknuvši se manjkavosti Zakona o prostornom uređenju, koji je stupio na snagu početkom ove godine koji, prema njegovim navodima, pogoduje velikom kapitalu, a ne štiti u dovoljnoj mjeri građane, vlasnike malih zemljišta.

Apelirao je na akademike da se to pokuša promijeniti. Bilić mu je replicirao da nije točno da se po tom pitanju ništa ne čini i nije činilo jer su pojedini zahtjevi struke u procesu donošenja ovog zakona ipak uvaženi, da nije tako Zakon o prostornom uređenju bio bi puno problematičniji, dodao je.

Nedjeljko Pinezić iz Unije Kvarnera pohvalio je ideju i ciljeve Deklaracije, istaknuvši kako je lokalna zajednica, oni mali ljudi koji su generacijama uspjeli očuvati prostor i naslijeđe, svoju djedovinu ti koji su prvi koje bi se valjalo pitati oko daljnjeg razvoja.

U diskusiji oko očuvanja prostora, neminovno je dotaknut i turizam.

– Turizam sebi nije svrha, ako ne donosi korist domicilnom stanovništvu ne treba ni postojati. Nijedna od zacrtanih turističkih građevina, resorta i kompleksa koji zauzimaju ili planiraju zauzeti milijun postelja u turizmu ne trebaju postojati ukoliko to nije na korist lokalnom stanovništvu.

Isto tako, nemojmo kriviti turizam za sve što se loše događa u prostoru, nisu krivi naši ljudi koji pokušavaju preživjeti, koji su čuvali taj prostor kroz pokoljenja i krv, dajte jednom imajte hrabrosti i recite da je za to kriva nekretninska mafija

Da se u Hrvatskoj pere novac, da je ono što se zove turizam čisto pranje novca i izgradnja nekretnina kojima se čuva euro kojemu vrijednost pada. Zbog toga imamo toliko praznih stanova, zbog toga imamo toliko otvorenih gradilišta, poručio je Pinezić.

Koja goranska obitelj si može priuštiti stan od 3.400 €/^_m2?

SDP-ov vijećnik Igor Pleše za govornicom je posvjedočio da je i prostor Gorskog kotara posljednjih godina izložen devastaciji, a lukrativni nekretninski biznis koji se širi i na ovaj, zeleni dio županije, ilustrirao je primjerom stambene zgrade koja se upravo gradi u Delnicama, s ukupno 51 stanom i prosječnom cijenom kvadrata koja doseže oko 3.400 eura, pa se javno zapitao koja to goranska obitelj si može priuštiti.