Španjolska gripa koja je poharala svijet 1918. godine kao najsmrtonosnija pandemija koju svijet pamti, jer je odnijela preko 60 milijuna života širom svijeta i najviše pogađala ljude u punoj snazi, između 20 i 40 godina, imala je jednu vrlo znakovitu posljedicu. Znanstvenici su zabilježili da se broj slučajeva Parkinsonove bolesti u pet godina nakon pandemije utrostručio, što je dovedeno u vezu upravo sa španjolskom gripom kojom se zarazila tadašnja trećina svjetskog stanovništva, odnosno njih oko 500 milijuna.

I pojavom pandemije COVID-19 virusa, mnogi znanstvenici su upozoravali da bi se ova uzročno-posljedična veza mogla ponoviti, a sad je to i potvrđeno znanstvenim istraživanjem.

Nova studija znanstvenika sa američkih sveučilišta „Thomas Jefferson“ i „New York“ poduzeta je da dovede u vezu i da se razumije kako korona virus SARS-CoV-2 može povećati rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. Došli su do zaključka virusna infekcija ne uzrokuje izravno neurodegenerativne bolesti, ali umjesto toga čini mozak osjetljivijim na druge čimbenike rizika koji mogu biti okidač za bolest.

Za istraživanje je „dizajniran“ novi miš  s određenim ljudskim receptorima kako bi se omogućilo da se zarazi sa SARS-CoV-2. Životinje su bile izložene dozi virusa koja je odgovarala blagoj infekciji COVID-19 kod ljudi. Nakon što su se oporavile od akutne virusne infekcije, otprilike mjesec dana kasnije ubrizgana im je mala doza MPTP-a. MPTP je molekula koja se koristi za simulaciju neurodegeneracije slične Parkinsonovoj u životinjskim modelima. MPTP posebno cilja na neurone koji proizvode dopamin u bazalnim ganglijama mozga pa se konstantno godinama koristi kao način modeliranja Parkinsonove degeneracije u studijama na životinjama.

Istraživanje je pokazalo da je kod životinja izloženih koronavirusu, MPTP bio dovoljan da pokrene obrazac oštećenja neurona u bazalnim ganglijama sličan onome što se vidi kod Parkinsonove bolesti.

Glavni autor studije Richard Smeyne i njegovi kolege nagađaju da bi ova neuroupala izazvana infekcijom SARS-CoV-2 mogla određene neurone učiniti ranjivijima na kasniji napad, povećavajući rizik od Parkinsonove bolesti. Ali, kao i kod drugih ovakvih predkliničkih istraživanja znanstvenici ističu u studiji da je prerano reći da se to definitivno događa kod ljudi i da će se ponoviti ono što se događa s miševima.

Potrebno je pet do deset godina vremena između zaraze i eventualnih kliničkih manifestacija Parkinsonove bolesti kod ljudi. Ako se pokaže da će se ponoviti obrazac kao nakon španjolske gripe, znanstvenici angažirani na studiji smatraju da će se za pet do 10 godina zdravstveni sustavi naći pred težim izazovom zbog povećanja broja slučajeva ove teške bolesti.