Foto iStock
povezane vijesti
Novo istraživanje, koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Minnesota pokazuje da konzumacija alkohola ne utječe samo na to kako se osjećamo – ona doslovno mijenja način na koji mozak komunicira sa samim sobom.
U studiji je sudjelovalo 107 zdravih odraslih osoba u dobi od 21 do 45 godina, koje su tijekom dvije sesije dobile piće s dovoljno alkohola da dosegnu graničnu razinu za vožnju u SAD-u (0,08 g/dL) ili placebo napitak. Trideset minuta kasnije, njihovi mozgovi su skenirani pomoću MRI-a.
Analiza je obuhvatila 106 različitih moždanih regija koristeći sofisticirane matematičke metode. Rezultati su bili jasni: djelići alkohola fragmentiraju mozak. Određeni dijelovi postaju više povezani lokalno, ali slabije komuniciraju s ostatkom mozga. To znači da mozak uz alkohol radi “u odvojenim džepovima”, a ne kao integrirana mreža.
Zanimljivo je da, iako su svi sudionici postigli sličnu razinu alkohola u krvi, neki su subjektivno osjećali veće pijanstvo, a to je bilo povezano s promjenama u mrežnim obrascima mozga.
“Na razini mreže, alkohol značajno povećava lokalnu učinkovitost i klasteriranje, što odgovara manje slučajnoj topologiji mozga“, pišu autori studije.
To praktički znači da mozak ostavlja informacije unutar uskih krugova, ali gubi širu koordinaciju.
Promjene u mrežnoj komunikaciji mogu objasniti nekoliko uobičajenih posljedica pijenja. To su zamućen vid i smanjena sposobnost procesuiranja vizualnih podataka, jer je na to posebno osjetljiv okcipitalni režanj, poteškoće s ravnotežom i kretanjem, zbog smanjene integracije informacija između različitih regija mozga i potencijalno različitu percepciju pijanstva unutar iste koncentracije alkohola u krvi, ovisno o tome kako se mozak reorganizira nakon pića.
Stručnjaci navode da ove promjene nisu jedino “loše iskustvo pijanstva”, već temeljna promjena u načinu na koji mozak funkcionira kao mreža.
Važno je naglasiti da se istraživanje odnosilo na mozak u mirovanju, bez aktivnih zadataka. Nije testirano kako te promjene utječu na ponašanje u realnom vremenu, niti su analizirani dugoročni učinci kod učestalih ili težih konzumenata alkohola.
