Foto iStock
povezane vijesti
- SAD se krajem 2022. ozbiljno spremao na ruski nuklearni udar: ‘Nije bilo hipotetski. Herson je trebao biti okidač’
- ‘To je neprihvatljivo’: SAD se oglasio o suludoj izjavi izraelskog ministra o bacanju atomske bombe na Gazu
- Najgori korak još od Kubanske raketne krize. Ruski zastupnici opozvat će zabranu nuklearnih pokusa
Znanstvenici tim AsapSCIENCE objavio je video simulaciju u kojoj razmatraju prvi učinak potencijalnog nuklearnog udara i tumače tko uopće ima šanse za preživljavanje. Također i koji je radijus od epicentra eksplozije u kojem bi manje-više svi poginuli.
Navode kako je svijetu danas postoji preko 12.200 nuklearnih bojevih glava, te da je teško predvidjeti učinke jedne bombe zbog brojnih faktora poput vremenskih uvjeta, doba dana, geografije i visine detonacije.
Približno 35% energije nuklearnog udara oslobađa se u obliku toplinske radijacije koja putuje brzinom svjetlosti. Prvi udarac je bljesak svjetlosti i topline. Za bombu snage jednog megatona – što je 80 puta jače od one bačene na Hirošimu – ljudi udaljeni do 21 kilometar mogli bi doživjeti trenutni gubitak vida po vedrom danu, a 85 kilometara tijekom noći.
Oslobađanje topline izaziva smrtonosne opekline. One prvog stupnja u radijusu od 11 kilometara, a teške i smrtonosne , trećeg stupnja u radijusu od 8 kilometra od epicentra. Pritom ulogu ima i boja odjeće – svijetla odjeća može reflektirati dio toplinske energije, dok tamna upija više.
U samom centru eksplozije temperatura može dosegnuti i do 100 milijuna stupnjeva Celzija, što je oko pet puta toplije od središta Sunca. To bi ljudsko tijelo razorilo u trenutku.
Osim topline, eksplozija stvara snažne udarne valove i vjetrove koji ruše zgrade i nanositi smrtonosne ozljede. U radijusu od 6 kilometara, udarni val može proizvesti silu od 180 tona po metru kvadratnom na zidove zgrada, a brzine vjetra dosežu 255 km/h. U krugu od 1 kilometra tlak je četiri puta veći, a vjetrovi mogu doseći brzinu od 756 km/h.
Nuklearni udar također donosi i opasnost od radijacijske kontaminacije. Eksplozije u Hirošimi i Nagasakiju bile su u zraku, što je smanjilo količinu radioaktivnog otpada na tlu, no ako bi bomba eksplodirala na zemlji, radioaktivni materijal mogao bi se raširiti u atmosferu i izazvati dugotrajne posljedice poput nuklearne zime.
Simulacije pokazuju da bi nuklearni rat između SAD-a i Rusije doveo do naglog pada temperature na Zemlji zbog dima i čađe u atmosferi.
