Posljedica globalnog zatopljavanja

U manje od sto godina volumen švicarskih ledenjaka se prepolovio

T.I.

Foto: iStock

Foto: iStock

U 85 godina, od 1931. do 2016. godine švicarski ledenjaci izgubili su polovicu leda, a od tada do danas, u samo šest godina nestalo je čak 12 posto originalne količine leda



Istraživanjem federalnog politehničkog sveučilišta ETH Zurich i Švicarskog saveznog instituta za istraživanje šuma, snijega i krajolika, utvrđeno je da su švicarski ledenjaci (njih oko 1400 sveukupno) izgubili više od polovice svog volumena od 1930-ih godina naovamo, odnosno u nešto manje od sto godina.


Da stvar bude gora istraživači su utvrdili da povlačenje leda s ledenjaka ubrzava s vremenom. U 85 godina, od 1931. do 2016. godine švicarski ledenjaci izgubili su polovicu leda, a od tada do danas, u samo šest godina nestalo je čak 12 posto originalne količine leda.


„Povlačenje ledenjaka se ubrzava. Pomno promatranje ovog fenomena i kvantificiranje njegovih povijesnih dimenzija važno je jer nam omogućuje da zaključimo o reakcijama ledenjaka na klimatske promjene“ – rekao je za AP Daniel Farinotti, koautor studije koja je objavljena u znanstvenom časopisu The Cryosphere.




U studiji stoji da svi ledenjaci ne gube volumen istom brzinom. Ona ovisi o nadmorskoj visini i obliku ledenjaka, odnosno oštrini njegovih vrhova i rubova. Isto tako, postojala su kratka razdoblja u kojima je količina leda na ledenjacima rasla. Ta je pojava primijećena prije stotinjak godina i u 80-im godinama prošlog stoljeća.


Gubitak ledenjaka nije samo još jedno upozorenje kakvu razornu snagu ima globalno zatopljavanje, već ima i praktičnu narav. Naime, ako nestane ledenjaka ili im se volumen bude smanjivao po stupnju kakav se bilježi zadnjih godina, Švicarska bi se mogla naći u energetskim problemima, jer 60 posto svoje električne energije napaja iz hidroelektrana.