iStock
povezane vijesti
Zaljubljenici u tetovaže često ističu njihovu estetiku i osobno značenje, ali posljednja istraživanja ukazuju da mogu dugoročno utjecati i na imunološki sustav tijela.
Kad se tinta ubrizga u kožu, ona ne ostaje „na mjestu“ — pigmenti prodiru duboko u dermis, gdje imunološke stanice prepoznaju te čestice kao strane tvari i pokušavaju ih ukloniti. Budući da su pigmenti preveliki da bi ih tijelo potpuno razgradilo ili eliminiralo, oni ostaju “zarobljeni” u stanicama kože i limfnim čvorovima. To objašnjava i zašto tetovaže ostaju trajne.
Znanstvenici upozoravaju i da pigmenti nisu biološki inertni, već sadrže komplicirane kemijske smjese koje mogu uključivati teške metale i sintetičke organske spojeve. Neki od ovih sastojaka mogu izazvati alergijske reakcije, upale ili čak potencijalno stvoriti toksine kad se razgrađuju, primjerice pod djelovanjem UV-svjetla.
Zabrinjavajući nalazi recentne studije pokazuju da tetovažna tinta može potaknuti dugotrajnu upalu u limfnim čvorovima, mijenjati način na koji tijelo reagira na cjepiva, te izazvati alergijske i kronične upalne reakcije, posebno kod tetovaža crvene i žute boje.
Iako trenutno ne postoji snažna epidemiološka veza između tetovaža i razvoja raka kod ljudi, laboratorijski i životinjski podaci ukazuju na potencijalne rizike koje znanost još uvijek pokušava u potpunosti razumjeti.
Znanstvenici zaključuju da za većinu ljudi tetovaže neće uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, ali sve veći broj studija sugerira da nisu potpuno bez rizika i da bi dugoročni učinci tintnih pigmenata na imunološki sustav mogli biti važniji nego se prije mislilo.
