Gostovanje astrofizičara

Saznajte sve o rizicima iz Svemira u Astronomskom centru Rijeka: Kamenje s neba najmanje je čega bi se trebali bojati

Portal Novi list

Foto vizual

Foto vizual

O opasnostima iz Svemira, kamenju s neba i rješenjima govorit će astrofizičar Marco Micheli iz NEO Koordinacijskog centra ESA-e



Akcija informiranja javnosti o rizicima iz svemira bit će održana u četvrtak, 16. veljače, u 19 sati u Astronomskom centru Rijeka. Program “Opasnosti iz Svemira i kamenje s neba. Koja rješenja?” zajednički organiziraju Astronomski centar Rijeka, Javna vatrogascna postrojba grada Rijeke, Europska svemirska agencija, Udruga talijanskih planetarija, Opservatorij Serafino Zani iz Brescie.


Razgovor s astrofizičarom Michelijem


Akcija uključuje on line razgovor iz Astronomskog centra Rijeka s astrofizičarom Marcom Michelijem iz NEO (Near-Earth Object) Koordinacijskog centra Europske svemirske agencije, sjedišta Frascati. Bavi se nadzorom neba te praćenjem i predviđanjem rizika uzrokovanih asteroidima koji bi mogli pogoditi Zemlju.


Inicijativa se održava u mjesecu u kojem se 140. godina kasnije obilježava spomen meteorita Alfianello (16. veljače 1883.), najvećeg meteorita koji je pao u Italiji.




Razgovorom se želi upoznati koje su opasnosti koje mogu doći iz svemira i kako se suočiti s očekivanim padom meteorita, primjerice kakvi se planovi mogu pripremiti na području civilne zaštite.


Svake godine događaj uključuje drugo talijansko javno ili privatno tijelo i lokalne upravitelje civilne zaštite. Inicijativa 2023. umjesto toga može se pohvaliti suradnjom s Planetarijem Rijeka.


Prvi dio odvijat će se online, za talijansku riječku javnost i za sve zainteresirane, a rezultat je suradnje Europske svemirske Agencije, Udruge talijanskih planetarija (PLANit), Zvjezdarnice Serafino Zani iz Brescie i Astronomskog centra Rijeka.


Prezentacija i vježba JVP Rijeka


Cijeli event prenositi će se na facebook stranici Astronomskog centra Rijeka, a nazočiti će učenici i profesori Srednje talijanske škole u Rijeci i studenti.


Inicijativa u Rijeci održat će se uz pokroviteljstvo Generalnog konzulata Italije u Rijeci. Događaj se održava nakon inauguracije izložbe “Looking Beyond”, izložbe satelitskih snimaka koju je Talijanska svemirska agencija stavila na raspolaganje prošlog 16. prosinca, u povodu Drugog talijanskog nacionalnog dana svemira.


Izložba je rezultat suradnje Astronomskog centra Rijeka i Generalnog konzulata Italije u Rijeci.


U drugom dijelu slijedi kratka prezentacija i vježba Javne Vatrogasne postrojbe Grada Rijeke posvećena planu postupanja u slučaju udara/potresa/požara.


Održat će se test evakuacije iz ACR-a u slučaju potresa te praktična demonstracija na panoramskoj terasi i parkiralištu ispred Astronomskog centra Rijeka. U slučaju kiše demonstracija će se napraviti u foajeu planetarija.


Hrašćanski meteorit


U Hrvatskoj se ove godine obilježava 272.godine od pada prvog meteorita na tlu Hrvatske. Hrašćinski meteorit je željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje).


To je prvi siderit (metalni meteoriti) kojemu je zabilježen pad. Prvi je i najveći primjerak jedne od najvećih i najstarije zbirke meteorita na svijetu, zbirke Prirodoslovnog muzeja u Beču.


Na njegovu je prerezu Alois von Beckh Widmanstätten uočio kristalografsku strukturu jedinstvenu za željezne meteorite.


Tog su dana na polje u selu Domovcu pala dva meteorita, težine 39,76 i 8,96 kg. Veći se danas čuva u Prirodoslovnom
muzeju u Beču.


Polirana pločica od tog meteorita (mase svega 0,56 grama) nalazi se i u Zagrebačkom prirodoslovnom muzeju, također u Londonu.


No, Hrašćinjani su dio meteorita raskomadali i prekovali u čavle. Bio je to prvi ikad dokumentiran pad, popraćen zapisnikom,
procesijom akademika u njegovu proučavanju i serijom otkrića koja su izmijenila tadašnju astronomsku znanost.


Taj je pad, kojem je svjedočio velik broj ljudi, nedvojbeno pokazao da “kamenje može padati s neba”, iako, istini za volju tih četrdesetak kilograma svemirskog materijala i nije bio kamen već isprepletena struktura velikih kristala čistog željeza i nikla, tad nazvana “Agramit” u čast gradu Zagrebu.