RIJEKA – Nakon sve češćih spominjanja opasnosti od nuklearnog napada, u ljekarnama Europe i Hrvatske porasla je potražnja za tabletama joda, za koje građani očekuju da bi ih trebale zaštititi u slučaju izloženosti radioaktivnom zračenju. Niz hrvatskih stručnjaka upozorava da se preparati joda ne mogu uzimati na svoju ruku, posebice ako se radi o svojevrsnom preventivnom uzimanju koje prethodi nuklearnom incidentu.

Također, dodaci prehrani koji sadrže nutritivne doze joda potpuno su besmisleni kod nuklearnih incidenata, dok su doze koje se daju kod nuklearnih incidenata vrlo visoke, najčešće i stoput veće od količina joda koje se nalaze u dodacima prehrani te se uglavnom primjenjuju jednokratno.

Eventualna zaštita

– Jod je ljudskom organizmu neophodan za sintezu hormona štitnjače. Čak 80 posto apsorbiranog joda iskorištava štitna žlijezda. Jod se unosi u organizam hranom. Kuhinjska sol se obogaćuje jodom upravo zato da bi se u organizam unijele potrebne količine. Manjak joda je rijedak u područjima gdje se koristi jodirana sol. Jod se nalazi u moru i ljudi koji žive uz more su u manjoj opasnosti od njegova pomanjkanja. Radioaktivni jod se inače koristi u liječenju prejake aktivnosti štitne žlijezde. U kontroliranim uvjetima tako se može uništiti »preaktivni« dio štitnjače, objašnjava prof. dr. Vera Vlahović Palčevski, voditeljica Odjela za kliničku farmakologiju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka.

Prema njezinom tumačenju, kod izloženosti radioaktivnom jodu, kao što su incidenti na reaktoru ili nuklearni incidenti, on se unosi u organizam udisanjem, odakle ulazi u krv i štitna žlijezda ga vrlo brzo apsorbira.

– Radioaktivni jod može uništiti štitnjaču. Uzimanje kalijevog jodida sprečava apsorpciju radioaktivnog joda u štitnjaču i time štiti od oštećivanja. Štitnjača ne razlikuje radioaktivni jod od običnog i apsorbirat će oboje. Međutim, zasićenje štitnjače običnim jodom spriječit će unos radioaktivnog joda u nju. Kalijev jodid ne štiti ostale organe od radioaktivnog zračenja, a ni od ostalih radioaktivnih elemenata ili spojeva. On ne pruža stopostotnu sigurnost protiv oštećenja štitnjače radioaktivnim jodom. Ono ovisi o vremenu proteklom od izloženosti, brzini apsorpcije u krv i količini radioaktivnog joda kojoj je osoba bila izložena, upozorava Vlahović Palčevski.

Ozbiljni poremećaji

Na pitanje zašto jod u ovom slučaju ne bi trebalo uzimati na vlastitu ruku i što poručuje liječnicima obiteljske medicine čiji pacijenti traže da im propisuju takve pripravke, Vlahović Palčevski upozorava da obavijesti o tome treba li netko uzimati profilaktički kalij-jodid, u prvom redu daje civilna zaštita i Ministarstvo zdravstva.

– Jedna doza kalijevog jodida štiti oko 24 sata. Uzimanje veće količine je štetno i može uzrokovati ozbiljne poremećaje, pa čak i smrt, i zato ga se ne smije uzimati bez preporuke liječnika. Liječnici obiteljske medicine sami znaju kako objasniti bolesnicima trebaju li ili ne uzeti kalijev jodid. Najveću korist imaju djeca i mlađi odrasli. Obavijest o tome treba li se uzeti profilaktički kalij-jodid dat će civilna zaštita ili Ministarstvo zdravstva. Ako nekome padne na pamet profilaktička primjena kuhinjske soli za prevenciju oštećenja štitnjače radioaktivnim zračenjem, to baš i nije najbolja ideja. Za postizanje potrebne doze kalijevog jodida od 130 miligrama, trebalo bi pojesti oko dva kilograma kuhinjske soli, poručuje Vlahović Palčevski.