Foto: iStock
Da doslovno citiramo studiju, “u usporedbi s apstinentima, rizik od demencije bio je manji kod povremenih, lagano-umjerenih i umjereno-teških konzumenata alkohola“
povezane vijesti
- Pod utjecajem alkohola od 2,32 promila izgubio kontrolu nad autom te udario u metalni nosač znaka u kružnom toku
- U alkoholiziranom stanju vikala i galamila pri čemu je uznemiravala stanare zgrade. Nastavila i pred policijom
- Alkoholnom rekorderu usred dana izmjerena koncentracija alkohola od 2,45 promila u blizini grada Krka
Konzumacija alkohola, čak i u malim količinama može – između ostalog – naštetiti zdravlju mozga na različite načine, dok je povećana konzumacija, ovisno o količini, povezana s više sistemskih bolesti, poput onih metaboličkih ili zloćudnih.
Tako je i s demencijom, bolešću koja se uglavnom povezuje sa starijom populacijom. Slabljenje pamćenja, pažnje, rasuđivanja, pa i komunikacije, njene su odlike koje uvelike utječu na kvalitetu života pacijenta kao i obiteljske i općenito socijalne odnose.
Jedan od važnih faktora koji se povezuju s demencijom u poodmakloj dobi je i pretjerana konzumacija alkohola u srednjem dobu, odavno je utvrđeno da etanol djeluje neurotoksično na mozak.
No, nedavna studija grupe autora objavljena u časopisu za proučavanje ovisnosti „Addiction“ donijela je zanimljive rezultate koji sugeriraju gotovo suprotno od gore iznesenog. Naime, kroz meta-analizu 15 epidemioloških kohortnih studija iz zemalja sa šest kontinenata, znanstvenici su došli do zaključka da je apstinencija od alkohola povezana s povećanim rizikom od demencije svih uzroka. Drugim riječima, osobe koje redovito konzumiraju alkohol u malim dozama mogle bi biti izložene manjem riziku od demencije od onih koji uopće ne piju alkohol.
Da doslovno citiramo studiju, “u usporedbi s apstinentima, rizik od demencije bio je manji kod povremenih, lagano-umjerenih i umjereno-teških konzumenata alkohola“. Umjereno pijenje – unos alkohola do 40 g/dan – što bi značilo do 4 pića dnevno (čaša od 3 dcl piva, deci vina, 0,03 žestokog alkohola) – bio je povezan s nižim rizikom od demencije u odnosu na životnu apstinenciju. Ovi su nalazi bili dosljedni među muškarcima i ženama.
Istraživanjem su obuhvaćene osobe starije od 60 godina, i to njih 24 478 širom svijeta s prosječnom dobi od 71,8 godina na početku istraživanja. Među njima je bilo 58,3% žena, a 54,2% onih koji su bili aktualni konzumenti alkohola.
Većina kohortnih studija dolazila je iz zemalja s visokim dohotkom, no uključene su i zemlje s niskim i srednjim dohotkom Brazil i Republika Kongo.
Dakako, kao i slučaju drugih ovakvih studija, istraživači su se na neki način ogradili i napomenuli da se nalazi moraju uravnotežiti s dokazima istraživanja koji potvrđuju štetne učinke upotrebe alkohola, čak i u umjerenim količinama, na zdravlje mozga.
