Alarmantni podaci

Prosječna temperatura na Arktiku narasla je u odnosu na cijeli planet čak tri puta

Foto: iStock

Foto: iStock

Od 1971. do 2019., prosječna godišnja temperatura Arktika porasla je za 3,1 °C, u usporedbi s 1°C za planet u cjelini. Prekretnica se dogodila 2004. godine kada je temperatura na Arktiku porasla iz nejasnih razloga, a od tada se zagrijavanje nastavilo brzinom 30 posto većom nego prethodnih desetljeća



U posljednjih nešto malo manje od pola stoljeća, Arktik se zagrijao tri puta više od planeta u cjelini!  U izvješću Arctic Monitoring and Assessment Programmea (AMAP) objavljenom jučer stoji da sve ukazuje kako je arktički morski led rana žrtva porasta temperatura, pri čemu svaki djelić stupnja čini veliku razliku.


Šansa da potpuno nestane ljeti je 10 puta veća ukoliko se Zemlja zagrije za 2 stupnja Celzija iznad predindustrijske razine.


Alarmantni nalaz dolazi u vrijeme sastanka Arktičkog vijeća (Artic Council) u Reykjaviku koji ovog tjedna okuplja zemlje koje graniče s arktičkim prostranstvima.




Od 1971. do 2019., prosječna godišnja temperatura Arktika porasla je za 3,1 °C, u usporedbi s 1°C za planet u cjelini. UN-ov Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) je u izvještaju o zaleđenim prostorima Zemlje iz 2019. godine došao do zaključka kako je temperatura arktičkog površinskog zraka vjerojatno porasla više nego dvostruko od globalnog prosjeka.


Prema istraživačima, prekretnica se dogodila 2004. godine kada je temperatura na Arktiku porasla iz nejasnih razloga, a od tada se zagrijavanje nastavilo brzinom 30 posto većom nego prethodnih desetljeća pa regija sada doživljava sve dugotrajnija topla razdoblja zimi.


Tijekom ljetnih mjeseci od lipnja do rujna dodaje se toplina iz oceana koji je sve više bez leda i izolacije koju pruža, i čini se kako trendu nema kraja, barem u skorijoj budućnosti. Naime, prema predviđanjima u izvješću, očekuje se da će se do kraja stoljeća prosječne temperature na Arktiku popeti za 3,3 do čak 10 stupnjeva Celzijusa iznad prosjeka za razdoblje 1985.-2014. godine, a sama konačna brojka ovisit će o tome koliko brzo čovječanstvo smanjuje emisije stakleničkih plinova.


Zagrijavanje ima neposredne loše posljedice za arktički ekosustav, uključujući i četiri milijuna ljudi koji žive u regiji. Također, otapanje stotina milijardi tona leda svake godine na Grenlandu dovodi do porasta razine mora, što ugrožava živote čak i onih ljudi koji žive tisućama kilometara dalje.


Istovremeno, smanjivanje količine leda kreiralo je nove ribolovne zone, nove brodske rute te lakši pristup potencijalnim izvorima minerala i nafte i plina, no to je vrlo usko gledanje, za te benefite globalno bi mogli platiti previsoku cijenu.