
iStock
Napredne MRI metode i umjetna inteligencija danas omogućuju procjenu dobi mozga prema njegovim strukturnim osobinama
povezane vijesti
Spavamo gotovo trećinu svog života, no san nije samo pasivni odmor – to je aktivan i ključan proces koji pomaže tijelu da se obnovi i štiti mozak.
Nova velika studija provedena na više od 27 tisuća odraslih iz Velike Britanije otkrila je da osobe koje loše spavaju imaju mozak koji “izgleda” znatno starije od njihove stvarne dobi.
Pad kognitivnih funkcija
Dok svi starimo jednolikom kronološkom brzinom, biološka starost mozga može varirati. Napredne MRI metode i umjetna inteligencija danas omogućuju procjenu dobi mozga prema njegovim strukturnim osobinama poput gubitka moždanog tkiva, stanjivanja kore i oštećenja krvnih žila. Veća biološka dob mozga povezana je s bržim padom kognitivnih funkcija, većim rizikom od demencije i čak skraćenim životnim vijekom.
Istraživanje je analiziralo pet aspekata – kronotip (jutarnja ili večernja osoba), trajanje sna (optimalno 7-8 sati), nesanicu, hrkanje i dnevnu pospanost. Kombinirajući te karakteristike u “zdravu ocjenu sna”, istraživači su ustanovili tri skupine: one s dobrim, srednjim i lošim obrascem spavanja.
Razlika između dobi mozga i stvarne dobi bila je najizraženija kod ljudi s najlošijim snom. Svaki pad u kvaliteti sna pridonio je povećanju biološke dobi mozga za oko šest mjeseci. Prosječno, osobe s najlošijim obrascem sna imale su moždane strukture koje su “izgledale” gotovo godinu dana starije od onih sa zdravim snom.
Prekratak san
Najviše su na to utjecali kasni kronotip i neskladan ili prekratak san. Iako godina po sebi ne zvuči kao velika razlika, u smislu zdravlja mozga, čak i male akceleracije u starenju mogu dugoročno povećati rizik za kognitivne i neurološke bolesti.
Loš san povećava upalne markere koji mogu oštetiti krvne žile, uzrokovati nakupljanje toksičnih proteina i ubrzati propadanje moždanih stanica. Također, narušen rad “glimfatičkog” sustava mozga, koji tijekom sna čisti štetne tvari, može doprinijeti dodatnoj šteti.
Dobra vijest je da su navike spavanja promjenjive. Redoviti raspored spavanja, ograničavanje kofeina, alkohola i korištenja ekrana prije spavanja te stvaranje tihe i tamne spavaće okoline mogu poboljšati san i zaštititi mozak.