U posljednje vrijeme mnogi smatraju da je svijet sve lošije mjesto za život, da je društvo sve neprijateljskije i da se moralni standardi ruše – od razbojništava i nepoštivanja pravila do sukoba u javnom prostoru. Takav dojam potkrepljuju brojna negativna iskustva i medijski naslovi, ali znanstvena istraživanja daju drukčiju sliku.

Prema analizama koje se bave ljudskim vrijednostima i ponašanjem, znanstvenici navode da većina ljudi i dalje drži visoko standarde kao što su lojalnost, poštenje i spremnost da se pomogne drugima, dok su težnja za moći i bogatstvom među niže rangiranim vrijednostima u mnogim dijelovima svijeta. Potvrda dolazi i iz studije provedene u više od 60 zemalja, uključujući i one koje obuhvaćaju različite kulturne i demografske skupine.

Zanimljivo je da se ti pozitivni pokazatelji ne odnose samo na samopercepciju. Istraživanja koja se bave stvarnim ponašanjem ljudi otkrivaju da velik broj građana reagira altruistički čak i u stresnim situacijama. Primjerice, u analizama snimljenima nadzornim kamerama, u devet od deset sukoba na javnim mjestima barem jedan promatrač je intervenirao kako bi pomogao.

U još jednoj studiji, ljudi iz nekoliko država bili su skloni vratiti izgubljene novčanike čak i kada su u njima bila veća količina novca, što sugerira da su suosjećanje i briga za druge i dalje snažno prisutni.

Unatoč ovim podacima, mnogi i dalje vjeruju da se društvo moralno urušava. To je dijelom posljedica načina na koji se vijesti plasiraju — mediji često ističu šokantne i negativne događaje jer privlače više pažnje i klikova. Također, društvene mreže dodatno pojačavaju negativne poruke jer ekstremne ili polarizirajuće objave češće postaju viralne.

Ovakva percepcija ima stvarne posljedice – ljudi koji pogrešno vjeruju da drugi nemaju slične vrijednosti skloniji su biti manje voljni sudjelovati u zajednici, volontirati ili glasovati na izborima.

Stručnjaci savjetuju da se fokus preusmjeri s izoliranih negativnih događaja na širu sliku – razgovor s ljudima, volontiranje i čitanje pozitivnih priča može pomoći u vraćanju osjećaja povjerenja i optimizma. Isticanje pozitivnih trendova u društvu i znanstvenim istraživanjima može biti ključnije nego gledanje isključivo loših vijesti.