Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) i Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu pokrenuli su prvi združeni sveučilišni diplomski studij Biomedicinsko inženjerstvo koji će ujesen upisati prvih 30 studenata, a obrazovat će stručnjake za rad u bolnicama i tvrtkama koje se bave razvojem novih medicinskih uređaja i softwerskih proizvoda namijenjenih zdravstvu.

Radi se o prvom takvom studiju u Hrvatskoj, a po mnogočemu jedinstvenom u Europi jer objedinjuje biomehaniku i strojarstvo te elektrotehniku i elektroniku.

Trajat će dvije godine, a mogu ga upisati studenti koji završe prijediplomski studij na tehničkim fakultetima. Po završetku studija, na kojem će predavati i profesori Medicinskog fakulteta u Zagrebu, steći će kvalifikaciju magistra inženjera biomedicinskog inženjerstva.

Potreban kadar

– Biomedicinsko inženjerstvo u Hrvatskoj se studira već 50-ak godina na FER-u i FSB-u, odrađeni su brojni projekti u tom području.

Pokretanje novog studijskog programa pojačat će kvalitetu znanja i ulogu na tržištu rada magistara inženjerstva u području biomedicine, potaknuti istraživanja i ojačati sustav kliničkih bolnica u Hrvatskoj koje trebaju takve kadrove, ocijenio je prilikom svečanog otvorenja novog studija dekan FER-a Vedran Bilas.

U svijetu je to desetljećima jedno od najpropulzivnijih područja, dok Hrvatska u tome kaska i relativno je mali broj inženjera na takvim bolničkim radnim mjestima, upozorio je Bilas. Očekuje da će novi studijski program biti dovoljno atraktivan da ga upisuju i strani studenti te će se izvoditi na engleskom jeziku.

Biomedicinsko inženjerstvo vrlo je važno jer se radi o području koje se bavi razvojem novih uređaja, kliničkih usluga koje služe za prevenciju, dijagnostiku i liječenje bolesti.

Starenje stanovništva te pojava novih i složenijih kroničnih bolesti velik su izazov za zdravstvene sustave, a nove će tehnologije pomoći rješavanju tih problema u korist pacijenata, istaknuo je Sven Lončarić, voditelj novog studija. Interes studenata za novim studijem je, kaže, velik, i sve ih zanima koliko će se studenata prijaviti za upis.

S takvom kvalifikacijom moći će raditi u poduzećima koja se bave razvojem novih uređaja i proizvoda temeljenih na znanju, softwerskih proizvoda, kaže Lončarić.

»Velika je potreba za analizom podataka u medicini, razvojem različitih uređaja za mjerenje raznih podataka iz ljudskog tijela, a studij uz to obuhvaća i primjenu umjetne inteligencije u analizi podataka, bioinformatiku odnosno analizu DNK i slično«, navodi voditelj studija.

Veliki iskorak

Prema riječima prorektora Borisa Brkljačića, specijalista radiologije iz KB-a Dubrava, novi studij je velik iskorak.

– Upravo u mojoj struci tehnologija je ključna, bez nje ne bi bilo medicinskog oslikavanja te će ovaj profil stručnjaka biti izuzetno važan u radiologiji, radioterapiji, kirurgiji, internoj medicini, praktički svim strukama koje danas ne mogu bez medicinske tehnologije, rekao je Brkljačić.

Uvođenjem novog studija, dodao je, Hrvatska se priključuje krugu od 150 ovakvih programa u Europi i svijetu.

Dekan FSB-a Zdenko Tonković poziva resorna ministarstva znanosti i obrazovanja te zdravstva na potporu u promoviranju nove struke. Budućim bi magistrima biomedicinskog inženjerstva, poručuje, trebalo osigurati da u bolnicama imaju status kakav imaju i liječnici.

– Desetljećima naš fakultet razvija područje biomedicinskog inženjerstva – to su područja biomehanike, razvoja novih materijala, konstruiranja proizvodnih tehnologija, razvoja eksperimentalnih metoda, računalnih situacija, i u novije vrijeme robotike u medicini.

Imali smo niz projekata, bili smo uključeni u istraživanja iz Europe i SAD-a, a uključili smo i liječnike koji su medicinskim znanjima pridonijeli tome da se inženjerske metode i principi koriste za rješavanje problema medicinske struke.

To je definitivno budućnost, ovo je poziv studentima da upišu novi program i uključe se u zajednicu koja će raditi na oblikovanju nove budućnosti biomedicinskog inženjerstva u Hrvatskoj, zaključio je Tonković.