Rak gušterače jedan je od najtežih oblika raka za liječenje, a znanstvenici desetljećima pokušavaju pronaći način kako zaustaviti njegove agresivne oblike. Sada je novo laboratorijsko istraživanje pokazalo da bi eksperimentalni spojevi mogli predstavljati novi pristup u borbi protiv bolesti koja ima vrlo ograničene mogućnosti liječenja.

Iza svega stoji istraživački tim s Fakulteta za farmaciju i farmaceutske znanosti Sveučilišta Florida A&M koji je testirao skupinu spojeva poznatih kao inhibitori polizopreniliranih cisteinil amida (PCAI). Cilj istraživanja bio je djelovati na promjene povezane s genom KRAS, jednom od najčešćih genetskih pokretača raka gušterače.

Zaustavljanje širenja tumorskih stanica

Među testiranim spojevima posebno se istaknuo NSL-YHJ-2-27, koji je u laboratorijskim uvjetima uspio smanjiti migraciju stanica raka gušterače za više od 90 posto, čak i pri niskim koncentracijama.

Znanstvenici su utvrdili da spoj djeluje na više razina – aktivira gene koji pomažu u suzbijanju raka, smanjuje aktivnost gena povezanih sa širenjem tumora te smanjuje količinu proteina koji omogućuju stanicama kretanje i prodor u okolna tkiva.

Poseban je učinak zabilježen na staničnom “kosturu” tumorskih stanica. Spoj je poremetio aktinske filamente – unutarnju strukturu koja stanicama omogućuje promjenu oblika, kretanje i invaziju okolnog tkiva.

Desetljećima nedostižna meta za lijekove

Velik problem u liječenju raka gušterače predstavlja činjenica da je velik dio tumora povezan s mutacijama gena KRAS. Taj gen potiče nekontrolirani rast stanica, ali se dugo smatrao gotovo nemogućim za učinkovito ciljanje lijekovima.

Novi pristup PCAI spojeva ne pokušava blokirati samo jednu specifičnu mutaciju, nego remeti abnormalne proteinske interakcije koje nastaju zbog poremećenog KRAS signala.

Istraživanje je pokazalo i da su spojevi djelovali na složenijim trodimenzionalnim modelima malih tumora u laboratoriju, gdje su potaknuli uništavanje tumorskih stanica. Znanstvenici smatraju da bi mehanizam mogao biti povezan s povećanjem oksidativnog stresa u stanicama, što ih dovodi do samouništenja.

Liječenje ljudi još je daleko

Stručnjaci upozoravaju da se radi o pretkliničkom istraživanju – lijek još nije testiran na ljudima i nije poznato kako bi djelovao u organizmu, bi li bio siguran za zdravo tkivo ili bi zadržao učinak izvan laboratorijskih uvjeta.

Sljedeći koraci uključuju dodatna istraživanja mehanizma djelovanja, testiranja na životinjskim modelima i eventualna klinička ispitivanja.

Ipak, znanstvenici ističu da bi ovaj pristup mogao imati širi značaj jer KRAS mutacije nisu povezane samo s rakom gušterače, već i s drugim vrstama tumora, uključujući neke oblike raka pluća i debelog crijeva.