Jedan od najvećih projekata koji se financiraju iz europskih strukturnih fondova, četvrti po financijskoj snazi i najveće ulaganje u istraživačku infrastrukturu u Hrvatskoj u posljednjih 30 godina je projekt Instituta Ruđer Bošković (IRB) “Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu (O-ZIP).

Projekt, za koji je svečano potpisan ugovor, vrijedan je 72 milijuna eura, oko 540 milijuna kuna, dio je razvojne strategije toga Instituta i temelji se na jačanju njegovih najkonkurentnijih dijelova. Cilj je snažnija suradnja s industrijom.

Ravnatelj IRB-a David M. Smith zahvalilo je svima koji su radili na pripremi projekta, ali i vlastima na podršci, napominjući da je u posljednjih osam godina, od kada se projekt priprema, na vlasti u Hrvatskoj četvrta Vlada i sedmi resorni ministar.

– S ovim pretvaramo Institut Ruđer Bošković u suvremeni znanstveni institut koji će moći konkurirati drugima na tom području, poručio je Smith napominjući da je pet posto znanstvenika na Ruđeru stranih državljana.

Dodao je i da djelatnici instituta vode 34 projekta koji se financiraju iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova te 102 projekta koje financira Hrvatska zaklada za znanost.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs naglasio je da je riječ o najvećem projektu u Hrvatskoj na području znanosti i da će IRB tako dobiti vrhunsku infrastrukturu, jer je baš stanje infrastrukture zadnjih petnaestak godina bila prepreka njegovu razvoju.

Potpisivanju ugovora nazočio je i premijer Andrej Plenković koji je kazao da je IRB važan za cijelu hrvatsku znanost i za našu međunarodnu prepoznatljivost i odlučnost da kroz ovakve projekte idemo u korak s onim što predstavljaju inovacije, digitalizacija i sve ono što su glavna svojstva četvrte industrijske revolucije, u koji vlak Hrvatska mora ući i mora biti jednako brza.

Podsjetio je da je cilj Vlade da ulaganja u istraživanje i razvoj do 2030. godine dosegnu tri posto BDP-a, a uvjeren je da će ulaganje značiti i da će IRB postati i regionalni i europski vodeći centar izvrsnosti.

Tvrdi i da su u proteklome razdoblju učinjeni značajni iskoraci u financiranju znanosti iz europskih fondova, a napomenuo je i da su kroz Operativni program Konkurentnosti i kohezije 2014.-2020., na raspolaganju skoro tri milijarde kuna.

– Osigurali smo milijardu kuna za znanstvenu opremu i infrastrukturu, što je najveće opremanje hrvatske znanosti u zadnjih 15 godina, a iz europskih fondova ukupno je povučeno 2,8 milijardi kuna, kazao je Plenković.

Nakon svečanog potpisivanja ugovora na Institutu, premijer je obišao izložbu fotografija “EU fondovi mijenjaju Hrvatsku” na zagrebačkom Zrinjevcu, gdje je naglasio da su europski fondovi velika prilika za razvoj, pa se moramo dobro pripremiti za prihvat novca iz EU fondova.

Ponovio je premijer da je Hrvatska trenutno na 106 posto ugovorenih sredstava iz aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, da je isplaćeno je 46 posto, a ovjereno 36 posto sredstava.

– Hrvatska je u plusu od 28 milijardi kuna u odnosu na plaćenu članarinu u EU-u i sredstva koja je povukla, kazao je Plenković, dodajući da Hrvatska mora iskoristiti šansu koju ima, a to je činjenica da joj je u idućih deset godina na raspolaganju ukupno 24,2 milijarde eura iz EU-a, ne računajući sredstava za projekte koji će se provoditi iduće tri godine, iz prošlog financijskog okvira.