Uzbudljivu je avanturu jednog malog šumskog šišmiša (to mu je je hrvatski službeni naziv, a latinski pipistrellus nathusii) ovaj je vikend prepričao BBC.

Kao palac veliki i desetak grama teški „stanovnik“ Londona sigurno nikad ne bi došao do medija i rekord ne bi bio zabilježen da na krilu nije imao oznaku londonskog zoološkog vrta i da se u priču nije uplela jedna gladna mačka. Naime, šišmiš je pronađen je ozlijeđen u malom selu pored ruskog Pskova na samom zapadu Rusije uz granicu s Latvijom, punih 2000 kilometara daleko od njegovog prebivališta. Savjesna nalaznica obavijestila je lokalnu organizaciju za zaštitu šišmiša koji su ga preuzeli i pokušali spasiti, no ozljede su bile preteške pa je taj putnik iz daleka preminuo. Krivac se zna, riječ je o mački koja je očito ugrabila priliku i ozlijedila krhko malo biće.

S obzirom na marker na krilu, o cijelom događaju obaviještena je britanska Zaklada za očuvanje šišmiša (Bat Conservation Trust), kojoj je preostalo samo da ovu putešestviju malog šumskog šišmiša iz Londona zabilježi kao najduže znano putovanje jednog britanskog šišmiša i dosad nezabilježeni rekord.

“Ovo je izvanredno putovanje i najduže koje poznajemo od bilo kojeg šišmiša iz Britanije diljem Europe. Kakav olimpijac. Njegovo je putovanje uzbudljivo znanstveno otkriće i još jedan dio zagonetke migracije šišmiša. Kretanje malih šumskih šišmiša  po Velikoj Britaniji i između Velike Britanije i kontinenta ostaje uglavnom tajanstveno” – objasnila je za BBC Lisa Worledge iz britanske Zaklade za očuvanje šišmiša.

Što se tiče Europe, ovo putovanje je nešto kraće od najdužeg zabilježenog leta šišmiša iz Latvije u Španjolsku 2019. dugog fascinantnih 2224 kilometra.

Na stranicama hrvatske Udruge za zaštitu šišmiša Tragus stoji da mali šumski šišmiš može živjeti i do 14 godina, ali u opasnosti prirode prosječna starost doseže do tri godine. Ima ga i u našim krajevima, i kao što mu ime kaže, voli obitavati u listopadnim, ali i crnogoričnim šumama u blizini vodenih površina.

Mali šumski šišmiši su migratorna vrsta i sklanjaju se ujesen sa sjevera i zapada Europe u toplije južnije krajeve prateći vodene putove, ali očito i ljeti u hladnije krajeve. Stručnjaci kažu da im se radijus selidbe povećava s klimatskim promjenama.  Na tim putevima zabilježeno je da mogu preletjeti i planinske lance poput Pirineja i Alpa. Dakako, kao o ostali šišmiši preferiraju noć i noću putuju. Tijekom jedne noći mogu prevaliti 30 do 50 kilometara. Drugim riječima, junaku iz britanske priče trebalo je barem 40 noći da stigne do Rusije.

Na njegovu nesreću, tamo ga nije čekao zasluženi odmor već gladna ruska mačka u zasjedi.